| Abstract | Baba je Jaga mitski lik poznat iz narodnih bajki već stotinama godina. Postoje razne inačice njezinoga imena, a poznata je u bajkama diljem svijeta. U nekim bajkama pomaže, u nekima odmaže, u nekima zadaje zadatke, a uvijek je majka svih majki, žena i moćnica. Živi u kolibi, duboko u šumi u svojoj izbi koja je na kokošjim nogama, kreće se pomoću stupe, neugledna je, svi je se boje. Ima kanibalska obilježja, jede malu djecu i prijetnja je svima. Njezino ime označava najprije baku, a zatim i ženu i staricu. Baba Jaga je snijela jaje, roman hrvatske književnice Dubravke Ugrešić, nadahnut je mitskom matricom o Babi Jagi. Prvi je dio romana autobiografski, u drugom se dijelu pripovijeda o tri starice koje idu na odmor,a treći donosi praktični „priručnik“ o Babi Jagi.
U ovome se radu istražuje motivski inventar priče o Babi Jagi; starost, ptica, jaje, lutka, strah, kako u odnosu na izvorni folklorni kontekst, tako i u odnosu na njihovo funkcionalno mjesto u romanu Dubravke Ugrešić s posebnim osvrtom na pripovijedne strategije kojima se Baba Jaga pretvara u žrtvu starosti i tužne senilnosti. Kroz reciklažu preuzetih motiva iz bajke autorica otvara pitanje suvremenih „mitova“ o ženi, muškarcu i kultu mladosti. |
