August Šenoa jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća pa stoga ne iznenađuje velik broj njegovih djela u nastavnim planovima i programima za osnovnu i srednju školu. U osnovnoj i srednjoj školi obrađuju se i njegove pjesme (Budi svoj!), Povjestice, romani (Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Prosjak Luka, Čuvaj se senjske ruke), pripovijetke, feljtoni i programski tekstovi. Od Šenoina velikog opusa izabrana su najpoznatija djela koja se u osnovnoj školi obrađuju kao lektirna djela, dok se u srednjoj školi obrađuju i njegove pjesme, feljtoni, pripovijetke i romani za lektiru. U metodičkoj literaturi najviše pozornosti dano je Povjesticama (prvom Šenoinu djelu s kojim se djeca susreću u svom školovanju) te romanima Prosjak Luka i Zlatarovo zlato i zbog toga će se ovaj rad temeljiti na dosadašnjim metodičkim pristupima navedenim djelima te autoričinim prijedlozima, odnosno novim metodičkim pristupima. Prvo će biti riječi o navedenim djelima u metodičkoj literaturi, zatim u živoj nastavi te prijedlozi za bolji rad. Osim toga u radu će biti dan i prijedlog interpretacije djela za koje autorica smatra da bi se trebalo obraditi u obveznoj nastavi (pripovijetka Karamfil s pjesnikova groba). Zbog važnosti Šenoinih djela za razumijevanje književnosti druge polovice 19. stoljeća potrebno je usavršavati metodičke pristupe kako bi učenici što više sudjelovali na nastavi i došli do vlastitih zaključaka o navedenim djelima.