Etičnost na radnom mjestu jedna je od glavnih prednosti u radu neke organizacije. Budući da informacijska struka podrazumijeva pružanje usluga, pojedinac se mora voditi etičkim kodeksima i zakonima. Ipak, u informacijskoj se znanosti relativno kasno počinje široko raspravljati o etici i razini njezinog utjecaja na kvalitetu rada. Tek u drugoj polovici 20. stoljeća profesionalne udruge informacijskih stručnjaka masovno uvode etičke kodekse i prepoznaju važnost etičkog okvira u radu. U radu se uspoređuju etički kodeksi informacijskih stručnjaka iz dvadeset i jedne zemlje. Cilj rada je dati prikaz stanja etičkog okvira u informacijskim znanostima te istaknuti sličnosti i razlike među analiziranim kodeksima. Odabrani kodeksi analizirali su se na temelju petnaest kategorija vezanih uz etičke vrijednosti informacijskih stručnjaka. Na temelju analize može se zaključiti kako je pozornost informacijske struke po pitanju etike najviše usmjerena na odgovornosti stručnjaka unutar radne sredine, prema struci i društvu, slobodan i jednak pristup informacijama i znanju, unapređenje usluga, privatnost te razvoj kompetencija informacijskih stručnjaka. Nasuprot tome, kodeksi najmanje spominju točnost i pružanje objektivnih informacija te razvoj informacijskih izvora kojima upravljaju informacijske ustanove. Konačno, velika razlika među etičkim kodeksima primjećuje se u duljini sadržaja, kao i opsegu detaljnosti opisa pojedinih kategorija.