Završni radovi | FFOS-repository

: Alegorija kao figura čitanja; Dinka Bionda
Proučavanje alegorije svodi se na njezinu trostrukost, zastupljenost na retoričko-stilskome, hermeneutičkome i književno-žanrovskome polju. Nakon kraćeg pregleda povijesti, o alegoriji se govori kao o figuri i tumačenju. Naglasak će biti na vremenska razdoblja koja obuhvaća srednji vijek i suvremenost. U srednjem vijeku važnost alegorije odnosi se tumačenje biblijskih tekstova, a s tim je povezan pojam egzegeze. U novijim shvaćanjima tumačenje je vezano za čitatelja, odnosno...

: Alegorija snova; Valentina Halužan
U ovome radu pažnja je usmjerena na motiv snova, njegovu povijest i simboliku te važnost za književnost i umjetnost tijekom povijesti. Snovi predstavljaju dio svake osobe i njihovo tumačenje oduvijek je bilo zanimljivo i neshvatljivo čovječanstvu. Predmet je istraživanja od najranijih civilizacija, preko antike, europskog srednjeg i novog vijeka pa sve do 20. stoljeća. Tijekom različitih razdoblja snovi su imali drugačije shvaćanje, važnost i tumačenje. Najstarija tumačenja...

: Alegorija u Kafkinu Procesu; Ivana Boroz
Franz Kafka autor je avangardnog romana Proces koji je objavljen 1925. godine. Naslov sugerira na cjelokupnu radnju romana koja se odvija oko zagonetnog i neobjašnjivog sudskog procesa glavnoga lika Josefa K. Jednostavnost radnje, indiferentnost i neinventivnost lika upućuju na mogućnost dodatnog tumačenja opisa i događaja. Svrha je ovog diplomskog rada argumentirati i ukazati na postojanje dubljeg i kompleksnijeg značenja romana. Prema tome, glavni je sadržaj rada istraživanje...

: Alegorija u dekonstrukcijskim čitanjima; Tajana Čengić
Rad će se baviti književnoteorijskim pristupom pri istraživanju alegorije i teorije dekonstrukcije. Pomoću povijesnog pregleda alegorije te dovodeći u vezu alegoriju sa simbolom, pokazat će se kako se alegorija može pronaći u svakom tekstu, kao strategija koja potajno usklađuje odnose unutar teksta i njegove izvantekstualne zbilje. Nastojat će se pokazati kako je u razdoblju romantizma alegorija imala negativan status figure koja ne daje pjesničkom geniju mogućnost da se do kraja...

: Alegorijska tumačenja Marulićevih djela na hrvatskome jeziku; Katarina Blekić
U uvodnim poglavljima se donosi književnopovijesni opis Marulića u nacionalnoj književnoj historiografiji, donosi se tematski i vrstovni opis Marulićevih djela na hrvatskome jeziku i temeljne retoričke i teorijske odrednice alegorije kao figure. U središnjem dijelu rada opisuju se alegorijske implikacije u Marulićevim hrvatskim djelima s uporištem u književnopovijesnoj monografiji Mirka Tomasovića. Alegorijske strukture detektiraju se u Marulićevim književnim tekstovima: u...

: Alegorijske matrice romana Toranj Ivana Kušana i Izvanbrodski dnevnik Slobodana Novaka; Irena Jukić
Zbivanja u hrvatskoj književnosti nakon Drugog svjetskog rata odvijala su se u neposrednoj vezi sa zbivanjima na političkoj sceni. Uvođenjem socijalističkog uređenja, umjetnost je postala oruđe ideologije, a književnosti je pripala agitacijska funkcija. Slobodnije umjetničko stvaranje i odmak od socrealističke prakse započinje sredinom 50-ih godina 20. stoljeća. Na književnoj sceni dominira krugovaška proza koja osporava postojeće društvene i kulturne strukture. Književni...

: Alegorijski smisao Knjige postanka; Marija Magdalena Cvitković
Knjiga Postanka prva je knjiga Biblije, najčitanije i najprevođenije knjige naše civilizacije. Oduvijek je plijenila pozornost svojim izvještajem o stvaranju svijeta i čovjeka. Brojni su bibličari pokušali odgonetnuti prva dva poglavlja Knjige postanka jer se u njima nalazi opis stvaranja svijeta od strane Boga, u roku od sedam dana. Ovaj rad donosi kratak uvid u Petoknjižje, prvih pet knjiga Biblije među kojima je i Knjiga postanka; govorit će se o problemima koji se vežu uz...

: Alegorijsko i povijesno u romanu Smrt Vronskog Nedjeljka Fabrija; Magdalena Glavačević
Hrvatski novopovijesni roman odlikuje spoj postmoderne i novohistorizma, što utječe na različitu koncepciju od Šenoine. Dok je Šenoin povijesni roman počivao na moralitetu ostavši povijesno nevjerodostojan, novopovijesni se hrvatski roman služi mogućnostima postmoderne unoseći u romane historiografske tekstove. Međutim, tu povijest više nije magistra vitae, što se posebno ističe u Fabrijevu romanesknu opusu, a glavne aktere ne čine važne političke ličnosti nego „mali“...

: Alegorijsko čitanja Jadnika V. Hugoa; Kristina Kasumović
U romanu „Jadnici“ prikazuju se različite perspektive francuskoga društvenog života u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, pri čemu ne prevladava samo kritika društvenoga sustava, već je pružen sadržajan uvid i u čovjekov odnos s Bogom. Ovaj rad bavi se alegorijskim čitanjem duhovno-religijske komponente romana u odnosu na Bibliju kao semantički predložak. Alegorija je vrsta govora u kojemu se u svim stadijima njegova odvijanja više ili manje jasno nagovješćuju,...

: Alegorijsko čitanje naturalističkih Zolinih i Kumičićevih romana iz perspektive arhetipske kritike; Marijana Potalec
Rad obuhvaća obradu romana Eugena Kumičića i Emilea Zole. Romani koji se proučavaju su Nana i Therese Raquin čiji je autor Emile Zola te Gospođa Sabina i Olga i Lina Eugena Kumičića. Zolini romani predstavljaju sam začetak naturalizma u francuskoj književnosti, a time i u svijetu. Kumičić postaje Zolin sljedbenik i preuzima neke postavke naturalizma koje unosi u svoja djela koja su predmet ovog rada. Prikazani su opći elementi naturalizma koji je obilježio književni rad...

: Alegorijsko-eshatološki smisao Komunističkoga manifesta; Izabela Pleša
Mehanizmi opsivanja proleterskog i kapitalističkog društva u Komunističkom manifestu nesumnjivo su vrlo dalekosežni i aktualni, a njihova složenost upućuje na mogućnost alegorijskog dočitavanja teksta i utvrđivanja korištenja kršćanskih obrazaca. Marx i Engels željeli su tekstom Manifesta ocrtati stvaranje besklasnog društva, a kako bi vizualizirali što bi značio neuspjeh, ocrtali su apokaliptičnu viziju društva. Apokaliptični tonovi, snažne parole i budničarski...

: Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.; Valentina Milković
Odjeljenje za zaštitu naroda (OZN-a) bila je jugoslavenska sigurnosno-obavještajna služba koju je Tito osnovao u Drvaru 13. svibnja 1944. godine. Prilikom osnivanja naznačeno je da će se OZN-a baviti obavještajnim i kontraobavještajnim djelovanjem, no njezina prava funkcija bila je pomoć u uspostavi i očuvanju komunističkog poretka u Jugoslaviji. Nakon reorganizacije 1946. godine, OZN-a je svoje djelovanje nastavila pod nazivom Uprava državne bezbjednosti (UDB-a). Od početka je...

Pages