Pages
-
-
Španjolska inkvizicija u 15.i 16. stoljeću
-
Maja Gladović Pirinejski je poluotok, a posebno područje današnje Španjolske, u srednjem vijeku bio naseljen muslimanima, Židovima i kršćanima. Srednjovjekovna povijest Španjolske obilježena je brojnim prevratima i ratovima za prijestolje. Stupanjem Izabele Kastiljske i Ferdinanda Aragonskog na španjolsko prijestolje dolazi do velikih promjena. Oni su svojim načinom vladanja započeli razvoj moderne španjolske države. Krajem 15. stoljeća osnovali su Španjolsku inkviziciju, podvrgnuvši je...
-
-
Španjolska na putu prema imperiju; vladavina katoličkih kraljeva (1469.-1516.)
-
Petrica Aleksić Stupanje na prijestolje Izabele I. Kastiljske, a s njom i njezina supruga Ferdinanda Aragonskog, bio je događaj od velikog značaja za narode Kastilje i Leóna, Aragona, Katalonije i Valencije. Ovaj kraljevski par začetnik je ujedinjenja navedenih naroda pod jedinstvenu španjolsku krunu. Iako se pravo ujedinjenje neće dogoditi sve do kraljevanja njihova unuka Karla V., njihova uloga u razvoju procesa koji su doveli do ujedinjenja je neupitna. U ovom radu prikazani su događaji koji su...
-
-
Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva
-
Dominik Ribičić Godina 1492. iz dva je razloga jedna od najznačajnijih u španjolskoj povijesti. Naime, te je godine ujedinjeno Španjolsko Kraljevstvo privelo kraju stoljetni proces rekonkviste osvojivši i posljednje arapsko uporište na Pirenejskom poluotoku, Granadu. Iste je godine Kristofor Kolumbo pod španjolskom zastavom doplovio do obala Novog svijeta, a da pri tome nije bio svjestan kako je otkrio novi kontinet, Ameriku. Tako se Španjolska, krajem 15. i početkom 16. st., profilirala kao...
-
-
Što je Horacije svijetu bez Hamleta u kojem je samo pozicija grobara čvrsta? (Paljetkovo nadopisivanje Shakespearea)
-
Ivana Majksner U radu se prikazuje odnos metatekstualnosti i intertekstualnosti Paljetkove drame Poslije Hamleta spram Shakespeareova Hamleta prema kojemu se odnosi kao hipertekst. Analizom intertekstualnih i metatekstualnih odnosa između dviju drama prikazuje se razgranatost tih odnosa na makrostrukturnoj i mikrostrukturnoj razini teksta drame. Na makrostrukturnoj se razini ti odnosi pronalaze u vidu Paljetkova strukturiranja teksta drame Poslije Hamleta u pet činova i njegovu odnosu spram očuvanja...
-
-
Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani
-
Marija Stuburić Kreta je grčki otok smješten u Sredozemnom moru koji se po svojim prirodnim i geografskim obilježjima istaknuo kao dostojno središte minojske civilizacije koja je trajala od 3000. do 1400. godine prije Krista. Minojsko je razdoblje vrijeme nastanka prvotnih gradskih naseobina koje predstavljaju svojevrsni praoblik uređenja gradova – polisa, ali i oblika političke moći temeljene na vlasti pojedinca, despota Minosa, povijesnoga i mitskoga lika. Kada se ta dva fenomena spoje, minojska...
-
-
Što žene žele? - reprezentacija muških likova u djelima S Meyers, Sumrak saga te E. L. James, Pedeset nijansi sive.
-
Ana Sakač Temeljni je zadatak ovoga rada analizirati reprezentaciju glavnih muških likova u romanima dviju suvremenih autorica, Stephenie Meyer i E. L. James, te kroz danu reprezentaciju definirati što žele glavne junakinje, ali i čitateljice navedenih romana. Glavni muški likovi analiziraju se kroz nekoliko vrsta odnosa u romanima. To su odnosi s obitelji, odnosi s ostalim ženskim likovima i odnosi s glavnim ženskim likovima u romanima. Glavni lik romana Sumrak sage, Edward Cullen, samozatajni...
-
-
Štokavski purizam Maretićeva Jezičnoga savjetnika
-
Marija Juren Tema ovog rada štokavski je purizam Maretićeva jezičnog savjetnika. Građu za istraživanje čini spomenuti Maretićev Savjetnik te suvremeni rječnici, Anićev i Šonjin rječnik. U ovome radu predstavit će se škola hrvatskih vukovaca i njihove značajke. Nakon toga slijedi detaljna analiza hrvatskog jezičnog purizma te hrvatskog savjetništva 20. stoljeća. Zatim će se reći nešto o Tomi Maretiću, o njegovu utjecaju u hrvatskom jeziku. Kao izraziti jezični purist prekinuo je s...
-
-
Štulićev stil - slobodno kritizirati neslobodu
-
Dunja Paulik Temeljni je cilj rada dokazati mogućnost stilističkoga proučavanja pjesničkih tekstova Branimira Johnnyja Štulića, pisanih za izvođenje, kao poetskih tekstova namijenjenih čitanju, i to secirajući Štulićev stil na sljedeći način: proučavanjem poetike Novoga vala i Štulićeva teksta u tom kontekstu, oprimjerivanjem elemenata književnoumjetničkoga i razgovornoga stila u Štulićevim tekstovima, što će dokazati da je riječ o svojevrsnome razmeđu tih dvaju stilova,...
-
-
Šulekovi neologizmi
-
Mia Bilić Ovaj rad daje pregled neologizama Bogoslava Šuleka koji su pronađeni u rječniku Hrvatsko-njemačko-talijanskog znanstvenog nazivlja. Na početku rada daje se biografija Bogoslava Šuleka zatim slijedi njegov leksikografski rad, a potom nešto o Hrvatsko-njemačko-talijanskom rječniku znanstvenog nazivlja. Nakon toga slijedi teoretski dio o neologizmima gdje je kao glavna literaturna jedinica poslužila knjiga Vesne Muhvić-Dimanovski Neologizmi-problemi teorije i primjene, a zatim se...
-
-
Šulekovo znanstveno nazivlje
-
Jelena Čapo Devetnaesto je stoljeće stoljeće brojnih promjena u Hrvatskoj, kako na političkoj sceni, tako i na jezikoslovnoj, znanstvenoj i brojnim drugim. Ukidanjem latinskog jezika 1848. godine, odnosno njemačkog jezika 1861. godine počinje se u školama, uredima i javnom životu Hrvatske koristiti hrvatski jezik, a koji je dotad bio u podređenom položaju spram latinskog i njemačkog jezika.
To je isto vrijeme i razdoblje procvata europske znanstvene misli i djelatnosti. Pojavljuju se i...
-
-
Žanr fantastične književnosti na primjeru Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu Ransoma Riggsa
-
Paula Tisaj U ovom se radu definira žanr fantastične književnosti na primjeru (dječjeg) suvremenog fantastičnog romana Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu američkog književnika Ransoma Riggsa. U radu se odvajaju pojmovi fantastika i fantastično te se definira fantastična književnost kao žanr prema Tzvetanu Todorovu i njegovu Uvodu u fantastičnu književnost. Prema nekim teoretičarima fantastična književnost poima se kao modus, a ne kao žanr jer se u mnogim elementima fantastika...
-
-
Žanrovska obilježja "Ljubovnika"
-
Nina Huterer Barok je razdoblje u književnosti i umjetnosti čiji se počeci uglavnom vežu uz nastup protureformacije sredinom 16. stoljeća, a kraj uz smrt Luja XIV. poslije 1700. godine. Naziv barok potječe od portugalske riječi barocco što označava biser nepravilna oblika, tvorevinu bolesne školjke, odnosno upućuje na nepravilnost kao najistaknutiju karakteristiku barokne književnosti. Žanrovska struktura hrvatske barokne književnosti sadrži četiri osnovna žanra: liriku i ep koji su...
Pages