Pages
-
-
Film u nastavi medijske kulture
-
Monika Kovač U ovome radu govori se o nastavi filma i njezinim sadržajima, kao najistaknutijem dijelu nastavnog područja medijske kulture koja pripada nastavnome predmetu Hrvatskome jeziku. Nastava filma složen je odgojno-obrazovni proces koji utemeljuje i sjedinjuje filmološke i umjetničke sadržaje, s ciljem izgradnje učenikove filmske kulture i filmskoga znanja. S obzirom na masovnu proširenost filmskoga medija, vremenom se pojavila potreba za znanjem o filmu pa se tako i razvila nova...
-
-
Filmična melankolija Mističnog soneta Antuna Gustava Matoša i Pompejske sličice Vladimira Vidrića
-
Katarina Markuš Cilj ovoga rada pokušaj je interpretacije dva tekstna predloška te njih dovesti u vezu s filmom i stanjem melankolije. Metode koje su se koristile u radu su iščitavanje odabrane stručne literature, primjena iste na predloške te gledanje filma. Provodan motiva rada je melankolija koja pripada negativnim kategorijama koje su obilježile razdoblje moderne. U razdoblju moderne javljaju se razni oblici negativiteta kao što su tamnost, strah, sumornost, poniženost, a svi se mogu povezati s...
-
-
Filmičnost poezije Dragana Juraka
-
Ana Šarić Predmet je rada stilistička analiza pjesničke zbirke Konji i jahači, koja pripada pjesničkome opusu Dragana Juraka, ponajprije poznatoga kao filmskoga kritičara, a čije pjesničko pisanje pripada hrvatskome pjesničkom naraštaju 90-ih godina dvadesetog stoljeća. Teme su Jurakove poezije svakodnevica i medijski interpretirana zbilja, a stihovi nerijetko emitiraju emociju koja apelira na čitateljevu reakciju.Zasebno je dana analiza svake pojedine grupe pjesama ciklusa, i to na temelju...
-
-
Filmičnost, kadar i serijalnost nenarativnosti
-
Valentina Bosanac Svrha je ovog diplomskog rada analizirati i proučiti Grgićev tekst Romantika je roba iz uvoza, Bekavčev roman Urania te Matakovićevu monografiju Dubravko Mataković. Cilj je ovoga rada analizirati i objasniti filmičnost, kadar i serijalnost nenarativnosti u navedenim predlošcima pomoću četiri tekstualne strukture, a to su forma, tema, subjekt i stil. U ovome su diplomskom radu prikazani život i stvaralaštvo književnika Luke Bekavca i Darija Grgića te umjetnika Dubravka...
-
-
Filološka djelatnost Stjepana Radića
-
Nikolina Anđić Stjepan Radić hrvatskoj je javnosti ponajviše poznat kao političar i publicist pa je njegova filološka djelatnost uglavnom ostala nezamijećena. U ovom se radu ona nastoji opisati uvidom u njegove jezične priručnike za učenje ruskoga, hrvatskoga i češkoga jezika. Njegov priručnik Kako ćemo se naučiti ruski? prvi je priručnik ruskoga jezika pisan hrvatskim jezikom. Napisao je i priručnik na češkom jeziku Jak se Čech brzo nauči chorvatsky? namijenjen Česima za učenje...
-
-
Filološke i filozofske sastavnice glagoljičnoga pisma
-
Dunja Paulik Danas se u paleoslavističkoj znanosti većina znanstvenika slaže s tim da je upravo Konstantin Filozof još u IX. stoljeću sastavio glagoljično pismo. Da je Konstantin–Ćiril autor glagoljičnoga pisma, saznajemo iz njegova životopisa Žitje Konstantina Ćirila1. S obzirom na njezinu filozofsku pozadinu, glagoljicu možemo promatrati iz više različitih aspekata. U ovome je radu glagoljica proučena na poljima filologije, grafolingvistike, gramatologije, matematike, geometrije,...
-
-
Filološki podtekst "Životopisa Sv. Braće" Velimira Deželića mlađeg (prilog hrvatskoj Cyrillomethodiani)
-
Martina Jurčević Hrvatska Cyrillomethodiana, kao znanstvena disciplina i pokret, razvila se u okrilju povijesnih znanosti i slavenske filologije. Utemeljitelji hrvatske Cyrillomtehodiane, Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački, odredili su ciljeve hrvatske Cyrillomethodiane od kojih je glavni cilj bila obnova kulta Svete Braće na hrvatskome nacionalnom i kulturnom prostoru. U hrvatskoj je filologiji kult Svete Braće prisutan kroz stoljeća – od srednjovjekovlja do suvremenosti s kratkim diskontinuitetom...
-
-
Filozofi i filozofski izvori u romanu Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice
-
Ena Mijolović Vladan Desnica (1905–1967) je u romanu Proljeća Ivana Galeba posredstvom glavnog protagonista Ivana Galeba izložio i promišljanja o filozofiji, o filozofima i o nauku pojedinih filozofa. U romanu je imenovao trinaestoricu filozofa: Heraklita, Parmenida, Zenona, Demokrita, Platona, Epikura, Cicerona, Augustina, Giordana Bruna, Spinozu, Kanta, Hegela i Kierkegaarda.
U Proljećima Ivana Galeba Desnica se najčešće pozivao na Platona, Augustina i Kanta. Pritom je preuzimao ili...
-
-
Filozofija dijaloga i odnosa u djelu Ja i Ti Martina Bubera
-
Mirna Krasnić Martin Buber smatra se jednim od začetnikom filozofije dijaloga, a elemente ove filozofske grane on predstavlja u svom djelu Ja i Ti. Njegova filozofija dijaloga temelji se na odnošajnom principu ljudske egzistencije, stoga se njegova filozofija dijaloga može shvatiti i kao filozofija odnosa. Čovjek je definiran kao biće koje je u neprestanom odnosu, a u mogućnosti je ostvariti dvije temeljne vrste odnosa, koje su predstavljene putem parova riječi. Ti osnovni parovi riječi su Ja-Ono...
-
-
Filozofija egzistencije o problemu duše
-
Matea Perić Duša je u filozofiji egzistencije prikazana na drugačije načine od onih kakvom je prikazana u nekih od Jaspersovih prethodnika. Sveobuhvatno jest jedan od ključnih pojmova u filozofiji Karla Jaspersa čija su razmatranja ključna za ovaj rad. Cilj je ovoga rada rasvijetliti Jaspersov pojam Sveobuhvatnog Bitka kao i pojedinca koji Sveobuhvatni Bitak posjeduje. Sveobuhvatno (das Umgreifende) se prema Jaspersu javlja u dvije kategorije od kojih je prva Obuhvatno koje smo mi sami sa svojim...
-
-
Filozofija i društvo (ne)znanja
-
Monika Ivanović Osvrćući se na razna vremenska razdoblja, u radu sam pokušala prikazati kako se poimanje znanja mijenjalo, uostalom kao i uloga sveučilišta. Od samih svojih začetaka, sveučilišta predstavljaju ustanovu najvišeg oblika obrazovanja, ali i odgoja. Kada se radi o obrazovanju i odgoju, tu je svakako neizostavna i filozofija. Upravo ona za svrhu uzima unapređivanje pojedinca kroz razvoj sposobnosti njegova uma. Slijedom svih promjena koje su zadesile sveučilište nastalo je i ono...
Pages
