Pages
-
-
Stilistički pogledi Marka Soljačića
-
Ivana Kresonja U radu se analiziraju stilistički pogledi Marka Soljačića koje je iznio u Jezičnom i stilističkom savjetniku 1939. godine kada se u novim sociopolitičkim okolnostima u Banovini Hrvatskoj nastoji restandardizirati hrvatski jezik jer se desetljećima, djelovanjem hrvatskih vukovaca, nalazio u neravnopravnom položaju prema srpskome. Soljačić se ipak u pisanju savjetnika oslanja na vodećeg hrvatskog vukovca prve polovice 20. stoljeća, Tomu Maretića, uvodno navodeći da mu je uzor...
-
-
Stilovi književne kritike u kritikama dobitnika nagrade Julije Benešić
-
Marija Božić Rad će se baviti stilom hrvatske književne kritike posljednjih dvadeset godina. Na primjeru knjiga nagrađenih kritičara opisat će se stil njihova kritičarskoga diskursa kako bi se dao prikaz različitih stilskih modela na korpusu nagrađenika Julija Benešića. Rad će time donijeti i uvid u različite stilske modele hrvatske književne kritike. Stil kritičarskoga pisma lauerata analizirat će se na temelju nekoliko kategorija kao što su kritičarski subjekt, implicitan ili...
-
-
Stilovi regulacije afekata i posttraumatski rast kod profesionalnih pomagača u kontekstu pandemije korona virusa
-
Ana Sladoja Cilj je ovog rada istražiti odnos stilova regulacije afekata i posttraumatskoga rasta (eng. posttraumatic growth) kod profesionalnih pomagača u kontekstu pandemije korona virusa. Pri tome je provjeravano u kojoj su mjeri različite aktivne i pasivne strategije samoregulacije afekata povezane s posttraumatskim rastom. Nadalje, provjeravano je i u kojoj mjeri strategije samoregulacije afekata mogu predvidjeti posttraumatski rast. U istraživanju je sudjelovalo 335 osoba različitih...
-
-
Stilovi roditeljstva u kontekstu suvremene obitelji
-
Nikolina Ljoljo Kroz povijest, a i danas obitelj se susreće s brojnim izazovima. Obitelj kao temeljna jedinica društva ima važnu ulogu za svakog pojedinca. Biti roditelj nije lako te je to zasigurno velik izazov za svakog roditelja. Ovaj rad sastoji se od dva dijela, teorijskog dijela i istraživanja. U teorijskom dijelu definiran je pojam obitelji kao osnovne ljudske zajednice koja je kroz povijest doživjela brojne promjene pa tako danas govorimo o suvremenoj obitelji. Zatim je definiran pojam...
-
-
Stilovi vođenja u menadžmentu
-
Martina Bošnjak Turalija Svaka informacijska ustanova kao temelj svoga djelovanja ima čvrstu strukturu i jasne ciljeve iza kojih stoje vođe, rukovoditelji i menadžeri. To su osobe koje u svojim rukama imaju veliku moć, a o načinu na koji će ju koristiti ovise ne samo tvrtka ili institucija, već i njezini zaposlenici. Pri tome svaki menadžer mora posjedovati određena tvrda i meka znanja i vještine. Svaki menadžer ima svoj stil koji određuje na koji način će upravljati organizacijom, resursima i...
-
-
Stilska heterogenost Kovačićeva "Fiškala"
-
Katarina Pejić Tema ovog diplomskog rada stilovi su i stilski elementi koje je Ante Kovačić koristio pišući roman Fiškal. Taj roman izašao je u Senju 1882. godine u časopisu Sloboda. Na samom početku rada govorit će se o podrijetlu Ante Kovačića, njegovom stvaralaštvu i okruženju, kako bi se lakše shvatila poruka koju roman u svojoj biti prenosi. Pomoću literature bit će prikazan društveni i politički život u Hrvatskoj, točno u vrijeme kada živi i Ante Kovačić, stvaralac ove...
-
-
Stilska implementacija dvaju svjetskih ratova u hrvatski pjesnički tekst
-
Paula Tisaj Predmet je ovoga rada stil interpretacije dvaju svjetskih ratova u hrvatskom pjesničkom tekstu, odnosno razlike u stilu pomoću kojih je moguće identificirati različite poetičko-stilske kontekste. Analitičko-interpretacijski prići će se reprezentativnim tekstovima toga korpusa: za Prvi svjetski rat to će biti ratna lirika Miroslava Krleže (tri pjesničke zbirke Pjesme I, Pjesme II, Pjesme III), zbirka pjesama Stihovi Augusta Cesarca te zbirka poezije Ratna lirika Miroslava Feldmana;...
-
-
Stilski pluralizam Janka Leskovara
-
Josipa Pilić Tema ovoga završnog rada stilski je pluralizam Janka Leskovara. Obrađena je temeljna literatura te su izdvojena najznačajnija njegova djela, kojima je ostavio tragove u hrvatskoj književnosti. Bit će prikazan kao začetnik književne prakse moderne jer je načinom pisanja i tematikom kojoj je ostao dosljedan uvelike pridonio moderni u Hrvatskoj, pronalazeći katkad nova rješenja i uvodeći inovacije u pojedino djelo. To mu je zasigurno osiguralo dostojno mjesto u razdoblju moderne.
-
-
Stilski pluralizam u pjesništvu Vladimira Vidrića
-
Marina Marković U ovome će se radu govoriti o hrvatskim religioznim poemama 17. stoljeća – Suzama sina
razmetnoga Ivana Gundulića, Mandalijeni pokornici Ivana Bunića Vučića te Uzdasima
Mandalijene pokornice Ignjata Đurđevića. Na početku rada bit će dane osnovne informacije o
piscima te o njihovu književnom stvaralaštvu. Pokušat će se definirati religioznu poemu s
obzirom na njezine korijene i žanrovske osobitosti. U radu će se spomenuti i važnije studije
koje se bave religioznim...
-
-
Stockholmski sindrom
-
Maja Trninić Stockholmski sindrom se definira kao pojavu emocionalne naklonosti talaca prema otmičarima nakon određenog vremena provedenog u zarobljeništvu. Svoj naziv ova je pojava dobila po poznatoj pljački banke u Stockholmu u kojoj je prvi puta identificirana kao zasebna psihološka pojava. Nastaje kada se razvije psihološka povezanost između žrtve i počinitelja. Nerijetko se uz osjećaj simpatiziranja otmičara javljaju i romantični osjećaji prema otmičaru. Često možemo zavoljeti osobu...
-
-
Stockholmski sindrom i nasilje u obitelji
-
Vedrana Mataja Stockholmski sindrom fenomen je koji već nekoliko desetaka godina okupira pažnju ne samo psihologa već i psihijatara, kriminologa, policajaca, medija i šire javnosti općenito. Dostupna se literatura najviše usredotočuje na izvještaje bazirane na intervjuima sa zatočenicima, ljudima koji su doživjeli zlostavljanje u dječjoj dobi i žrtvama nasilja u obitelji. Usprkos godinama istraživanja sindroma, mnogi su nalazi u literaturi kontradiktorni. U ovom će radu detaljnije biti...
-
-
Stogodišnji rat
-
Katarina Bešlić Stogodišnji rat najznačajniji je sukob u Europi u srednjem vijeku, najkrvaviji i s najdalekosežnijim posljedicama za razvoj tada zaraćenih strana Engleske i francuskih zemalja. Taj sukob broji brojne bitke, opsjedanja tvrđava, pustošenja, velike ljudske i materijalne žrtve, što se i danas misli pod slikom rata u srednjem vijeku. Taj je sukob čiste materijalne prirode i nastao je zbog težne za što većom vlašću i područjima ekspanzije engleskih vladara, što je dodatno potaklo...
Pages
