Pages
-
-
Siniša Glavašević i Grad
-
Ana-Marija Posavec U ovome je radu istraživanje usmjereno na promatranje grada kao književnoga fenomena, figure pamćenja i sjećanja. Grad se Vukovar kroz književno djelo Siniše Glavaševića promatra kao simbol nacionalnoga otpora i razaranja, ali i grada koji u povijesti te u nadi budućnosti ima priliku vratiti svjetlost u svoje žitelje i tako se obnoviti. U radu se utemeljuju postavke o promatranju grada kao mjesta pamćenja, koji čine individue sa svojim doživljavanjem i proživljavanjem ratne...
-
-
Siniša Glavašević i Grad
-
Ana-Marija Posavec U ovome je radu istraživanje usmjereno na promatranje grada kao književnoga fenomena, figure pamćenja i sjećanja. Grad se Vukovar kroz književno djelo Siniše Glavaševića promatra kao simbol nacionalnoga otpora i razaranja, ali i grada koji u povijesti te u nadi budućnosti ima priliku vratiti svjetlost u svoje žitelje i tako se obnoviti. U radu se utemeljuju postavke o promatranju grada kao mjesta pamćenja, koji čine individue sa svojim doživljavanjem i proživljavanjem ratne...
-
-
Sinjski govor
-
Maja Danilović U srednjoj Dalmaciji, usrid Sinjskog polja, u Cetinskoj krajini, smješten je na desetak kilometara kvadratnih grad Sinj, nekadašnje gospodarsko i kulturno središte toga kraja. Vremena jakih i žestokih turskih napada ostavili su stoljetni trag na tom kraju koji je, od toga vremena (1715. god.) pa do danas, svjetski poznat po viteškoj borbi Alki koja se trče u čast obrane od Turaka. Govor kojim se služe žitelji toga grada, sinjski govor, pripada štokavskom narječju, jednom od triju...
-
-
Sinonimija i sinonimičnost u suvremenom hrvatskom jeziku
-
Vedrana Ćoruša U radu se raspravlja o sinonimiji i sinonimičnim odnosima u hrvatskome jeziku kao i o načinu na koji ti odnosi funkcioniraju u tekstu. Pokušavaju se utvrditi kriteriji po kojima se takvi odnosi razgraničavaju. Ovaj se rad bavi istraživanjem sinonima na leksičkoj razini odnosno sinonimima u hrvatskome leksičkome sustavu kao i leksičkim osobitostima sinonimičnih jedinica. Rad pokušava istaknuti što je to potrebno kako bi se leksičke jedinice smatrale sinonimima, odbacuje...
-
-
Sinonimija u suvremenom hrvatskom jeziku
-
Ivan Mikulić Cilj je ovog rada bio ispitati odnos istoznačnica i bliskoznačnica, tj. jednakovrijednica u suvremenom hrvatskom jeziku, kao i odnos standardnojezičnice i stranog izraza. Ovaj rad nastoji dokazati postojanje kontaktne sinonimije. U radu je dana razdioba sinonimije prema kojoj je provedeno istraživanje. Istraživanju, koje je provedeno računalno, pristupilo je 82 ispitanika od kojih 35 čine studenti kroatistike osječkog Filozofskog fakulteta, a 47 čine studenti ekonomije osječkog...
-
-
Sinonimija vremenskih prijedloga
-
Eva Čolaković Rad se bavi sinonimijom vremenskih prijedloga. Istražuju se mogućnosti zamjenjivanja prijedloga poslije, nakon i iza u značenju poslijevremenosti, prijedloga prije, uoči i pred u značenju prijevremenosti te prijedloga tijekom, tokom i tečajem u značenju krozvremenosti. U radu se opisuju načini postanaka tih prijedloga, njihova sintaktička obilježja, značenjske nijanse, bilježe se normativne napomene za njihovu uporabu te se na primjerima Hrvatskoga mrežnog korpusa (hrWac)...
-
-
Sintaktička obilježja hrvatskih novina
-
Marta Vrban U radu se istražuje i opisuje publicistički stil kao najsloženiji funkcionalni stil hrvatskog standardnog jezika. To je stil koji služi za javno priopćavanje te ovisno o žanru ima različite funkcije. Obavijesni žanrovi publicističkog stila ostvaruju se u pisanom i govornom obliku obuhvaćajući različite medije: novine, radio, televiziju i internet. U radu se navode neka od općenitih obilježja publicističkoga stila na sintaktičkoj razini kao što su uprosječivanje sintakse,...
-
-
Sintaktička uloga oblika koliko
-
Ivona Peić Zamjenica kolik(i) u nominativu srednjeg roda jednine glasi koliko te ima potpuno jednak oblik kao odnosni prilog koliko. Oblik koliko može imati sintaktičku ulogu priložne oznake, atributa te veznika u zavisno složenim rečenicama. Kod zavisno složenih rečenica prema mjestu uvrštavanja u glavnu, oblik koliko pojavljuje se kao veznik u subjektnim, predikatnim, objektnim, atributnim i priložnim (načinskim i dopusnim) rečenicama.
-
-
Siromaštvo i kvaliteta života
-
Tea Kraljević U ovom radu nastoji se dati pregled podataka koji ukazuju na povezanost različitih aspekata siromaštva i aspekata kvalitete života. Glavni dio rada sastoji se od tri dijela: 1. dio odnosi se na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s niskim prihodima, 2. dio na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s visokim prihodima i 3. dio na siromaštvo i kvalitetu života u Hrvatskoj. Klasifikacija zemalja s obzirom na prihode temelji se na podacima Svjetske banke, a razlog zbog čega se...
-
-
Sjedinjene Američke Države na prijelazu iz 19. u 20. st. i predsjedništvo Theodorea Roosevelta
-
Tomislav Romolić Ovaj rad bavi se pregledom američke političke i društvene scene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U prvom dijelu rada prikazuju se društveni, ekonomski i politički trendovi zadnjeg desetljeća 19. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Masovna imigracija, ekonomske krize, imperijalizam i alternativni politički smjerovi vrlo dobro prikazuju puls jedne nacije na rubu promjena. Predsjedništvo Williama McKinleya analizirano je u kontekstu svih navedenih događaja i procesa, te...
-
-
Sklonidba imena i prezimena
-
Marija Sentkiralj U ovom sam radu prikazala normativni pogled i pregled a-vrste muških osobnih
imena, pridržavajući se suvremenih hrvatskih gramatika. Imena su u gramatikama opisana
morfološki i morfonološki, a nema onomastičkog ili tvorbenog opisa.
Pokazalo se da je vokativ normativno upitan jer se sve više širi zamjena vokativa
nominativom.
Muška imena kao što su Mario i Dario nisu samo morfološki dvojbena zbog
instrumentala (dvojba je između oblika Mariom i Marijem), nego su i pravopisno...
-
-
Sklonidba imenica u najstarijem hrvatskoglagoljskom misalu
i u Hrvojevu misalu
-
Edvina Valentić Staroslavenski je jezik od svojih prvih pisanih izvora preko najstarijeg hrvatskoglagoljskog misala do 15. stoljeća i Hrvojeva misala doživio brojne promjene. U radu će ukratko biti predstavljen najstariji hrvatskoglagoljski misal iz 14. stoljeća (zvan i vatikanski Illirico 4) i Hrvojev misal iz 15. stoljeća. Zatim će biti riječi o promjenama u sklonidbi imenica, a nakon toga će biti prikazane i uspoređene promjene u morfologiji imenica od najstarijeg izvora do 15. stoljeća, koje...
Pages
