Završni radovi | FFOS-repository

: Hrvatsko novinstvo u doba socijalističke Jugoslavije (1945-1991); Tea Bizik
U socijalističkoj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj kao njenoj saveznoj republici, razvijao se medijski sustav karakterističan za zemlje pod vlašću komunističkih režima. Za razliku od zapadnog medijskog sustava, temeljenog na višestranačju te na demokraciji i političkom pluralizmu u kojem mediji čine dio sustava kontrole vlasti i povezani su s privatnim poduzetništvom, komunistički medijski sustav zasnovan je na jednostranačju, autoritarnom vodstvu i nesmjenjivosti jedine...

: Hrvatsko proljeće; Danijel Velić
Objavljivanjem Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. pokrenuta je javna debata o položaju Hrvatskog naroda u Drugoj Jugoslaviji. Hrvatsko proljeće je bio pokret koji je bio prihvaćen od naroda te su mnoge studentske skupine podržavale ovaj pokret. Jedan od glavnih ciljeva pokreta bila su vraćanje civilnih prava Hrvatima, tj. vraćanje ponosa pripadnosti hrvatskom narodu što je bilo oduzeto nakon rata sustavnom negativnom propagandom jugoslavenskog režima,...

: Hrvatsko-francuske veze u 18. stoljeću; Toni Šafer
Tijekom cijelog prosvjetiteljskog 18. stoljeća hrvatske su zemlje politički, društveno i kulturno bile povezane s Francuskom i novim strujanjima i idejama koje su u to vrijeme dopirale do većine europskih država. Cijelo je hrvatsko primorje u 18. stoljeću bilo politički povezano s Francuskom, dok je u isto vrijeme bečki dvor stvarao saveze, ali i ratovao s tom tada najdominantnijom zemljom europskog kontinenta. Stoga će ovaj rad nastojati prikazati politički odnos Francuske i...

: Hrvatsko-mađarski jezični kontakti; Valentina Šinko
Unatoč činjenici da su Hrvati malobrojan narod gledajući ukupan broj svjetskog stanovništva, njihova je povijest bogata već od samih početaka i doseljavanja u 7. stoljeću. Od početka su se morali boriti s drugim narodima kako bi obranili teritorij na kojem su se odlučili trajno nastaniti. Na taj način dolazili su tijekom stoljeća u doticaj s raznim narodima s kojima se dogodilo miješanje na jezičnoj i kulturološkoj razini. Jedan od naroda s kojima su Hrvati imali najviše...

: Hrvatskostaroslavenski jezik na kršćanskim kamenim spomenicma iz srednjega vijeka; Ana Beljan
Ovaj se rad bavi analizom natpisa na kamenim spomenicima iz srednjega vijeka na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Skoro svi kameni spomenici koji su podizani u to vrijeme bili su zapravo nadgrobni spomenici koje nazivamo stećcima. Postojalo je nekoliko oblika u koje se kamen klesao za nadgrobni spomenik. U njegovu je obradu moralo biti uloženo puno truda jer su uvijek kamen ukrašavali raznim prizorima, bilo vjerskim ili svjetovnim. Iako se nekome može učiniti da informacije na...

: Hugo von Hofmannsthal, Max Reinhardt und die Salzburger Festspiele; Damir Božić
Max Reinhardt war ein berühmter Schauspieler und Regisseur, der viele Werke von dem populären österreichischen Dichter Hugo von Hofmannsthal auf die Bühne brachte. Den Schlüssel ihrerer erfolgreichen Zusammenarbeit stellen die Salzburger Festspiele dar, die sie zusammen mit Franz Schalk, Richard Strauss und Adolf Roller begründeten, und deren Höhepunkt die Aufführung Hugo von Hofmannsthals ’’Jedermann’’ am 22. August 1920, auf dem Domplatz unter der Regie Max Reinhardts...

: Hugo von Hofmannsthals 'griechische' Dramen; Barbara Krpota
Hofmannsthal durchläuft drei Entwicklungsstufen bei seinem Weg zum Dichter. In erster Entwicklungsstufe entstehen Gedichte und kleine lyrische Dramen. In zweiter Entwicklungsstufe entstehen altgriechische Tragödien und musikalische Komödien. In der dritte Entwicklungsstufe versucht Hofmannsthal zu zeigen, dass die ewig gültigen Wahrheiten des Christentums allein imstande sind, das Streben der Menschen nach festen sittlichen Geboten zu befriedigen. Die griechischen Dramen sind...

: Human Being as a Legal-Political Subject: Pluralism of Hannah Arendt vs Authoritarianism of Carl Schmitt; Slaven Lendić
Who or what defines the sovereign ruler and it's political subject? Within legal and political framework of the modern world, questions about sovereignty and power always remain open. Human life is conditioned by the sovereignty of the state he resides in, and that, in turn, conditions the concept of the political which defines a person as a citizen, as well as his status, and political actions. The aim of this research is to compare two concepts of the political in the sphere of a man's...

: Humanitätsideal in Johann Wolfgang von Goethes "Faust II" / Ideal čovječnosti u "Faust II" Johanna Wolfganga von Goethea; Maja Župarić-Aničić
In dieser Arbeit untersuche ich das Humanitätsideal in Johann Wolfgang von Goethes Faust. Der Tragödie zweiter Teil. Ich habe dieses Thema gewählt, weil ich es interessant finde, die Beziehung zwischen Moral und Gesellschaft zu untersuchen. Ich denke, dass man in Faust II viel über verschiedene philosophische Strömungen lernen kann. Ich habe dieses Thema gewählt, um mehr über das Wertesystem und die Prioritäten zu erfahren, da Fausts Entwicklung des möglichen Fortschritts des...

: Hume o idejama; Natalija Antolović
David Hume, škotski filozof i povjesničar, zagovornik empirističkog naturalizma, za cilj si uzima stvoriti cjelokupnu naturalističku znanost o čovjeku te u svoja dva temeljna djela Rasprava o ljudskoj prirodi i Istraživanje o ljudskom razumu pokušava prikazati i primjerima dokazati da su svi naši opažaji osjetilni. Ono što primarno registriramo kao nekakav osjetilni opažaj je utisak, a kasnije prisjećanje tog utiska je ideja. Utisak je za Humea jak i živahan, dok su ideje...

: Humeov empirizam; Matea Peček
David Hume, škotski filozof osamnaestog stoljeća, bavio se raznim temama u okviru svoje empirističke filozofije. Njegov veliki doprinos filozofiji dolazi dijelom i kao nastavak filozofije njegovih prethodnika, Lockea i Berkeleya, jer detaljnije razrađuje njihove filozofske pohode objašnjenja ideje i nepostojanja supstancije. U svojoj spoznajnoj teoriji postavlja iskustvo kao temelj, stoga svi sadržaji dostupni svijesti nastaju nakon iskustvene spoznaje. Iz osjetila dobivamo utiske,...

: Humeov skepticizam i pitanje ograničenosti ljudske spoznaje; Dejan Jurković
Hume je empirist te je nesumnjivo preteča anglosaksonske filozofije 20. stoljeća što se očituje u referiranju logičkih pozitivista upravo na njega. Istraživanje o ljudskom razumu je djelo prepuno spoznajne problematike pa tako u njemu Hume iskazuje svoj skeptički stav kada je riječ o ljudskom znanju. Iznosi kritiku metafizike, ali i empirijskih znanosti (posredno preko kritike indukcije). Čovjek ima dvije vrste znanja: 1. znanje o odnosu ideja i 2. činjenično znanje (znanje o...

Pages