Nizozemsko zlatno doba je vremenski period od 1588. do 1672. druge u kojem mlada nizozemska republika bilježi ogroman demografski i gospodarski rast. Period će započeti borbom za neovisnost u osamdesetogodišnjem ratu sa španjolskom krunom, kojeg će definirati vjerski karakter. Svoje formativne godine mlada nizozemska država provest će tako u sukobu koji će je natjerati na hitro političko strukturiranje. Upravo zbog te potrebe stvorit će se preduvjeti za afirmiranje buduće vladajuće kuće Orange-Nassau čiji će članovi odigrati važne uloge, od početka ovog perioda, pa do njegovog konca. Zahvaljujući vjerskoj toleranciji koja će se izgraditi posljedično sukobu sa katoličkom Španjolskom doći će do velikih migratornih kretanja na području Donjih pokrajina te će u vrlo kratkom roku nastati niz velikih urbanih centara. Jedan od najvažnijih takvih centara je Amsterdam. Amsterdam će zbog financijskih inovacija promijeniti sliku čitave Europe te će tako u njemu nastati Amsterdamska banka i burza. To će biti ključan grad za poslovanje Istočnoindijske i Zapadnoindijske kompanije zahvaljujući kojima će Nizozemska republika postati bitan faktor na globalnoj trgovačkoj sceni. Način na koji je započeo ovaj period biti će način na koji će i skončati prema tvrdnjama nekih povjesničara. Događaj će biti nazvan Raampjar, a označava sukob Nizozemske republike s jedne strane i Engleske, Francuske i dvaju njemačkih kneževina s druge strane. Sukob iz kojeg će Nizozemska izaći devastirana, dok će najviše profitirati William III. Oranski jer će usporedno sa tronom Nizozemske zauzeti i onaj Engleske.