Cilj ovog rada je predstaviti metodologiju opisa stanja knjižnične građe kojom se omogućava uvid u fizičko stanje građe te planiranje i provedba aktivnosti zaštite knjižnične građe. Zaštita knjižnične građe složen je proces te je pri razumijevanju istoga potrebno razriješiti ključna pitanja poput tko se zapravo treba smatrati odgovornim za zaštitu knjižnične građe i kako pravilno pristupiti njezinim oštećenjima. Važan dio planiranja i provođenja aktivnosti zaštite je ispitivanje stanja knjižničnog fonda te se u radu predstavlja Atlas oštećenja knjižnične građe (eng. Library damage atlas), alat kojim se opisuju oštećenja specifična za građu pohranjenu u knjižnicama. Atlas je izrađen prema određenom modelu opisa stanja knjižnične građe (eng. Universal procedure for library assessment; Univerzalni postupak procjene stanja knjižnične građe) i zorno prikazuje oštećenja građe u knjižnicama te upravo iz tog razloga može poslužiti kao pogodan alat za procjenu oštećenja karakterističnih za knjižničnu građu. Atlasom je predstavljena jednostavna podjela oštećenja knjižnične građe na oštećenja na koricama knjiga, oštećenja na konstrukciji knjiga, oštećenja knjižnog bloka te na biološka oštećenja. Atlas može biti kvalitetan alat za knjižničare i druge informacijske stručnjake zbog detaljnog opisa oštećenja koja mogu biti uzrokovana prirodnim ili mehaničkim utjecajima, na temelju kojih knjižničari s osnovnim poznavanjem materijala knjižnične građe i područja zaštite knjižnične građe mogu provesti ispitivanje stanja fonda. Oštećenja su u Atlasu klasificirana kao umjerena i ozbiljna vrsta oštećenja te su ona u konačnici pokazatelj mogućnosti korištenja knjižnične građe i upućuju na planiranje i provođenja mjera zaštite koje će biti u skladu s rezultatima ispitivanja knjižničnog fonda.