Informacijska anksioznost može se definirati kao anksioznost koja proizlazi iz interakcije pojedinca s informacijama. Preopterećenje informacijama ponekad izaziva stres ili neugodne osjećaje, a neke osobe u određenim situacijama izbjegavaju informacije zbog toga što ne žele mijenjati vlastite stavove ili mišljenja, ili nastoje izbjeći radnje na koje bi ih mogle potaknuti određene informacije. Izbjegavanje informacija može imati razne posljedice kao što su primjerice etički prijestupi, širenje bolesti ili pak uskraćenost za informacije koje bi osobama mogle biti korisne. Cilj rada je prikazati dostupna istraživanja vezana uz informacijsku anksioznost i izbjegavanje informacija, koja također uključuju i utjecaj COVID-19 pandemije na informacijsko ponašanje ljudi. Za potrebe rada provedeno je kvalitativno istraživanje na uzorku od 17 ispitanika, a kao instrument korišten je strukturirani intervju. U istraživanju su se, između ostaloga, nastojali utvrditi uzroci informacijske anksioznosti i izbjegavanja informacija među ispitanicima prilikom traženja informacija u različite svrhe. Rezultati istraživanja pokazali su kako ispitanici najčešće izbjegavaju financijske informacije, dok im informacijsku anksioznost pretežito uzrokuju zdravstvene informacije. Istraživanje je otkrilo kako je prevelika količina informacija glavni uzrok informacijske anksioznosti te kako se informacije najčešće izbjegavaju s ciljem očuvanja vlastitog mira. Također, istraživanjem je potvrđeno kako je učestalost izbjegavanja informacija veća tijekom COVID-19 pandemije, a razlog tome je uglavnom kontradiktornost informacija koje se diseminiraju kroz različite izvore.