Premda se još dječaci i djevojčice međusobno razlikuju u mnogim aspektima ponašanja, rodni stereotipi, generalizirana uvjerenja o karakteristikama za koje se smatra da su tipične za muškarce i žene, dovode do precjenjivanja tih razlika. Istovremeno podcjenjuju razlike unutar grupa. Uz rodne stereotipe usko je vezan pojam rodnih uloga, a istraživanja pokazuju da su rodne uloge uzrok stereotipa o muškarcima i ženama. Prema Teoriji socijalnih uloga (Eagly, 1987) podjela uloga u društvu dovela je do rodnih razlika u ponašanju, a kao rezultat nastali su rodni stereotipi o osobinama muškaraca i žena. Roditelji, vršnjaci i mediji odgovorni su za reproduciranje postojećih stereotipa s generacije na generaciju. Osim što služe pojednostavljivanju i grupiranju kompleksnih izvanjskih utjecaja, rodni stereotipi imaju i opravdavajuću funkciju te funkciju u povećanju samopoštovanja osobe, prvenstveno muškaraca. Njihove su posljedice dalekosežne i negativnije za žene, a ograničavaju životne izbore pojedinaca te utječu na interpretaciju ponašanja muškaraca i žena. Nerijetko dovode i do rodne neravnopravnosti, što se posebice očituje u području rada, zapošljavanja i napredovanja žena. Istraživanja pokazuju da se rodni stereotipi mogu smanjiti uz pomoć intervencija malih razmjera koje prije svega treba započeti u obitelji. Kada bi društvo uložilo više truda u smanjivanje rodnih stereotipa, to bi pozitivno utjecalo na oba spola, a posebno na populaciju žena.