Ovaj rad bavi se pregledom literature s područja mjera zdravlja. Prema međunarodno priznatoj definiciji, zdravlje je stanje potpunoga tjelesnoga, mentalnog i socijalnoga blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. Općenito, mjere zdravlja se dijele na objektivne i subjektivne mjere. Objektivne mjere su izravne ili neizravne mjere zdravstvenog stanja, primjerice klinički postupci utvrđivanja zdravstvenog stanja pacijenta, a neovisne su o iskustvima i percepciji pojedinca. Neke od objektivnih mjera zdravlja su mjere konstruirane u obliku specifičnih pitanja o pojedinoj bolesti, morbiditet ili mortalitet. S druge strane, subjektivne mjere zdravlja su samoprocjene ljudi o vlastitom zdravstvenom stanju i za razliku od objektivnih mjera, sadržavaju informaciju o percepciji i doživljavanju pojedinca. Najpoznatije samoprocjene zdravlja su Upitnik zdravstvenog statusa SF-36, Upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL) i Profil učinka bolesti (The sickness impact profile, SIP-68), iako su razvijeni i brojni drugi. Neki istraživači smatraju kako su subjektivne mjere korisnije pri ispitivanju zdravlja jer je zdravstveno stanje nužno ovisi o percepciji pojedinca. Također, postoje istraživanja koja su ukazala na nižu pouzdanost subjektivnih mjera zdravlja te na prevelika odstupanja percepcije pojedinca o prisustvu bolesti i stvarnom stanju utvrđenom od strane liječnika. Autori se većinom slažu kako je potrebno kombinirati obje vrste mjera zdravlja te voditi računa o cilju istraživanja.