Svaka se nova pojava u društvu odražava i u jeziku zajednice, a jedan od načina izražavanja o novim konceptima jest i uporaba figurativnoga jezika. Figurativnim jezikom možemo usmjeriti pozornost na određene vidove pojava te olakšati njihovo razumijevanje ili objasniti one složene i apstraktne. Predmet istraživanja ovoga rada figurativni je jezik u medijskome diskursu za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na korpusu koji se sastoji od novinskih članaka vezanih uz pandemiju koronavirusa objavljenih u digitalnim izdanjima Jutarnjega i Večernjega lista od ožujka 2020. do ožujka 2021. Kriteriji za izdvajanje figurativnih izraza utemeljeni su na metodi Metaphor Identification Procedure (Pragglejaz 2007). Izdvojeni figurativni izrazi razvrstani su prema semantičkim poljima i konceptualnim osnovama na kojima se temelje, a navedena je i njihova brojčana zastupljenost. Kritička analiza diskursa primijenjena je kako bi se otkrila uloga figurativnoga jezika u oblikovanju diskursa o pandemiji i promicanju određenih ideologija. Analiza rezultata pokazala je da su najbrojniji figurativni izrazi oni koji su utemeljeni na okvirima elementarnih nepogoda, rata, personifikaciji i putovanju, ustaljenim okvirima u diskursu o bolesti. No zabilježeni su i novi kreativni ostvaraji figurativnoga jezika nastali tijekom pandemije koronavirusa kojima se nastojalo što zornije objasniti djelovanje virusa. Kritičkom analizom diskursa pokušala se razmotriti prikladnost uporabe određenih figurativnih izraza u promicanju javnozdravstvenih i epidemioloških koncepata i pozivanju građana na slijeđenje novih pravila. Poimanje i opisivanje novih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa oslanjalo se na poznate i ustaljene obrasce, ali bilježi se i značajan broj novonastalih figurativnih izraza od kojih su neki već zaživjeli u jeziku. Figurativni jezik rabio se tijekom pandemije u različite svrhe, od objašnjavanja djelovanja virusa do opravdavanja uvođenja mjera i iskazivanja stava prema novome načinu života te je u određenoj mjeri utjecao na poimanje pandemije i ponašanje građana. Stoga je potrebno obratiti pozornost na promišljenu i prikladnu upotrebu figurativnoga jezika u medijskome diskursu.