| Abstract | U radu se istražuje praksa poučavanja i učenja, strategije rada učitelja, primjereni programi odgoja i obrazovanja te načini podrške i vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća u području individualiziranog kurikuluma. Strukturiranje individualiziranog kurikuluma učenika s teškoćama u razvoju polazi od inicijalnog stanja (sposobnosti, vještine, potrebe, interesi, predznanja), prilagodbe ciljeva, po potrebi sadržaja i aktivnosti učenika, načina učenja i poučavanja te kontinuiranog praćenja. Znanstveno istraživanje provedeno je na hotimičnom uzorku dijela osnovnih škola u Virovitičko-podravskoj županiji, jednoj osnovnoj školi u Osječko-baranjskoj županiji te jednoj osnovnoj školi u Vukovarsko-srijemskoj županiji među stručnim suradnicima školskih ustanova, učiteljima razredne nastave, pomoćnicima u nastavi i učenicima koji imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja (redoviti program uz individualizirani pristup te redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke) u okviru prvog obrazovnog ciklusa. Proveden je intervju s 13 stručnih suradnika škole (8 pedagoga, 2 psihologa, 1 logoped, 1 socijalni pedagog, 1 edukacijski rehabilitator), 19 učitelja razredne nastave i 8 pomoćnika u nastavi o kvaliteti podrške učenicima s teškoćama u razvoju. Analizom sadržaja/dokumenta obuhvaćeno je 39 individualiziranih kurikuluma iz triju nastavnih predmeta, tj. 13 kurikuluma Hrvatskog jezika, 13 kurikulum Matematike te 13 kurikuluma Prirode i društva. Analizirano je 36 dokumenata inicijalne procjene (12 dokumenata inicijalne procjene iz Hrvatskog jezika, 12 dokumenata inicijalne procjene iz Matematike i 12 dokumenata inicijalne procjene iz Prirode i društva). Rezultati istraživanja prikazani su u obliku deskriptivne analize primjerenih programa odgoja i obrazovanja, obrazovnih postignuća učenika te sociodemografskih značajki učitelja razredne nastave, stručnih suradnika škole i pomoćnika u nastavi. Učinjena je kvalitativna analiza individualiziranog kurikuluma i inicijalne procjene učenika. Strukturiranjem inicijalne procjene učenika utvrđena je prisutnost tri središnje kategorije, a to su: znanje, podrška, sposobnosti i vještine. Analizom individualiziranih kurikuluma iz svih triju nastavnih predmeta utvrđena je prisutnost 388 nastavnih sadržaja, 1141 ishoda učenja i poučavanja, 715 aktivnosti učenika, 379 strategija podrške, 131 zapažanja učitelja razredne nastave o načinu praćenja usvojenosti nastavnih sadržaja. Kvalitativnom analizom intervjua za ispitivanje kvalitete podrške utvrđeno je da odgojno-obrazovni djelatnici (učitelji razredne nastave, stručni suradnici škole te pomoćnici u nastavi) učenicima s teškoćama pružaju potporu u okviru šest tematskih područja, a to su: podrška roditeljima, metode i tehnike osnaživanja te poticanja motivacije učenika s teškoćama u razvoju, planiranje i postupci prilagodbe individualiziranog kurikuluma, unaprjeđivanje oblika rada učenika s teškoćama u razvoju, socijalizacija učenika s teškoćama u razvoju i podrška stručnih suradnika škole. Jednako je tako utvrđeno da ne postoji povezanost između slabijih obrazovnih postignuća učenika i njihovih teškoća jezične, govorne i glasovne komunikacije, specifičnih teškoća u učenju i intelektualnih teškoća. Također se može utvrditi da učenici s teškoćama u razvoju nisu ostvarili slabija postignuća, već prosječne rezultate u nastavnom predmetu Matematika. S druge strane u nastavnim predmetima Hrvatski jezik te Priroda i društvo većina učenika s teškoćama u razvoju ostvarila je uspješna obrazovna postignuća, a koja se kreću od dobar do odličan. Međutim primjećuje se i nedovoljni uspjeh kod učenika s intelektualnim teškoćama. S obzirom na to može se zaključiti kako ostvarivanje odgojno-obrazovnih postignuća individualiziranog kurikuluma u području nastavnih predmeta Hrvatski jezik, Matematika te Priroda i društvo nije ujednačeno. Ako promatramo odnos spola i obrazovnih postignućima učenika, može se primijetiti da postoji neujednačenost u njima, točnije rečeno, dječaci imaju bolja obrazovna postignuća u svim trima nastavnim predmetima u odnosu na djevojčice. Jednako tako može se zamijetiti kako je praksa poučavanja i učenja učenika s teškoćama u razvoju prilagođena njihovim potrebama, interesima i mogućnostima, a u skladu s vrstom primjerenog programa odgoja i obrazovanja. Kvaliteta podrške koju pružaju učitelji razredne nastave, stručni suradnici škole i pomoćnici u nastavi, prije svega, uvelike ovisi o potrebi unaprjeđivanja rada učenika s teškoćama u razvoju o kojoj govore svi odgojno-obrazovni djelatnici, a što utječe na osuvremenjivanje kurikuluma, kao i prilagodbu načina učenja i poučavanja učenikovim sposobnostima i mogućnostima. Ovim istraživanjem u području inkluzivnog odgoja i obrazovanja prikazuju se suvremene znanstvene spoznaje u pedagogiji usmjerenoj na učenike s teškoćama u razvoju. Jednako tako pruža se uvid u primjerene programe odgoja i obrazovanja učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole unutar prvog obrazovnog ciklusa, njihova obrazovna postignuća, praksu poučavanja i učenja te kvalitetu podrške od strane učitelja, stručnih suradnika škole te pomoćnika u nastavi. Teoretičarima i znanstvenicima rezultati ovog istraživanja mogu pomoći u produbljivanju znanstvenih spoznaja u području inkluzivnog odgoja i obrazovanja, integrirane i diferencijalne pedagogije te pedagogije djece s teškoćama u razvoju, a praktičarima u strukturiranju individualiziranog kurikuluma, njegovoj implementaciji, praćenju i vrednovanju. |
| Abstract (english) | The paper examines the practice of teaching and learning, teaching strategies, appropriate educational programs, and ways to support and assess educational achievement in the individualized curriculum. The structuring of the individualized curriculum for students with disabilities begins with the initial status (abilities, skills, needs, interests, prior knowledge), modification of goals, if needed, student activities and content, modes of learning and teaching, and ongoing monitoring. The scientific research was conducted on a deliberate sample of elementary schools in Virovitica-Podravina County, 1 elementary school in Osijek-Baranja County, and 1 elementary school in Vukovar-Srijem County. Specifically, the research was conducted among the school’s professional associates, elementary school teachers, special education teacher assistants and students with the regular program with individualized approach and regular program with content adjustment and individualized procedures within the first educational cycle. Thirteen professional staff members (8 pedagogues, 2 psychologists, 1speech therapist, 1 social pedagogue, and 1 educational rehabilitator), 19 elementary school teachers, and 8 special education teacher assistants were interviewed about the quality of support provided to students with disabilities. The analysis of relevant curricula included 39 individualized curricula for Croatian language, Mathematics, and Nature and Society, i.e., 13 curricula for Croatian language, 13 for Mathematics, and 13 for Nature and Society curricula.
In addition, 36 initial assessments were analyzed (12 initial assessments in Croatian language, 12 in Mathematics, and 12 in Nature and Society). The research findings are presented in the form of a descriptive analysis of individualized education programs, students’ academic achievements, and sociodemographic characteristics of elementary school teachers, school associates, and special education teacher assistants. A qualitative analysis of the individualized curriculum and initial student assessment was conducted. The restructuring of the students’ initial assessment revealed three central categories, i.e.: knowledge, support, skills and abilities.
The analysis of the individualized curricula of all three subjects revealed 388 teaching contents, 1141 learning and teaching outcomes, 715 student activities, 379 support strategies, and 131 observations of elementary school teachers as they monitor the implementation of the teaching content. Qualitative analysis of the interviews conducted to examine the quality of supports revealed that educators (class teachers, professional associates, and special education teacher assistants) support students with disabilities in six thematic areas. The six thematic areas were parental support, methods and techniques of empowering and encouraging the motivation of students with disabilities, plans and procedures for adapting the individualized curriculum, improving students’ work methods, socializing students with disabilities, and support provided by the school’s professional associates. No correlation was found between the lower educational level of the students and their difficulties in the areas of speech, language and speech communication, specific learning difficulties and intellectual disabilities. It can also be noted that the students with disabilities did not perform worse in Mathematics but achieved average results. On the other hand, in Croatian language and Nature and Society, most students with disabilities successfully achieved the planned educational goals, with results ranging from good to excellent. However, students with intellectual disabilities also achieved inadequate results. It can be concluded that the educational outcomes of the individualized curricula in Croatian language, Mathematics, and Nature and Society are not uniform. Inequality between gender and academic achievement of students was found, i.e., boys perform better than girls in all three subjects. In addition, instruction for students with disabilities is adapted to their needs, interests, and abilities and is consistent with the nature of each individualized education program. The quality of support provided by elementary teachers, professional associates, and special education teacher assistants depends primarily on the need to improve the work of students with disabilities. This need is discussed by all educators when it comes to modernizing curricula and adapting learning and teaching methods to students' abilities and opportunities. This study presents modern scientific findings in pedagogy for students with disabilities. It also provides insights into appropriate educational programs for elementary students in grades 1 through 4 within the first cycle of education, their educational performance, teaching and learning practices, and the quality of support provided by teachers, professional associates, and special education teacher assistants. The results of this study can help theorists and researchers to deepen their scientific knowledge in the field of inclusive education, integrated and differentiated pedagogy, and pedagogy for children with disabilities, as well as practitioners in structuring, implementing, monitoring, and evaluating the individualized curriculum. |
