Subjektivna dobrobit često se proučava kao samostalni konstrukt koji odražava cjelokupno zadovoljstvo životom i karakteristične razine pozitivnog i negativnog afekta. Osim toga, postoji i veliki interes subjektivne dobrobiti u domenama pojedinčeva života kao što je radno mjesto na kojem pojedinci provode značajan dio svoga života. Radno okruženje ima utjecaj na subjektivnu dobrobit zaposlenika kao i na njegovu obitelj i okolinu. Danas se sve više prepoznaje kako je subjektivna dobrobit zaposlenika vrlo važna. Nastoji se ublažiti stres na poslu koji nastaje zbog velikih i značajnih promjena koje se svakodnevno događaju i utječu na radni tempo koji se negativno odražava na zdravlje i dobrobit, kao i na ravnotežu između posla, obitelji i zadovoljstva životom jer se stres iz jedne domene često prelijeva u drugu. Osim stresa, mnogim je ljudima narušena subjektivna dobrobit nakon gubitka posla ili tijekom rada na određeno radno vrijeme. Dobro vodstvo u organizacijama ima potencijalno pozitivan efekt na dobrobit zaposlenika, zadovoljstvo poslom i na zdravlje, ali su u tom području potrebna daljnja istraživanja kako bi se mogao izvesti zaključak o utjecaju vodstva na subjektivnu dobrobit zaposlenika. Nadalje, različiti situacijski i kontekstualni čimbenici i subjektivna dobrobit isprepliću se i imaju učinak jedni na druge te se slijedom toga subjektivna dobrobit smanjuje ili povećava. Stoga su prikazane i metode kojima se može poboljšati subjektivna dobrobit na poslu.