Abstract | Ovaj je rad usmjeren na analizu različitih karakteristika diskursa o migracijama koji se u medijima razvijao tijekom 2015. i 2016. godine, kao posljedica velikog migracijskog procesa koji je obuhvatio kretanje ljudi iz bliskoistočnih i sjevernoafričkih zemalja prema zemljama Europske unije. Izlaže se o teorijskim temeljima (kritičke) analize diskursa, njezinim predstavnicima i smjerovima, medijskom diskursu i ambivalentnom položaju kolumne u publicistici. Također, prikazuje se sociopolitički kontekst suvremenih migracija i iznose relevantni dostupni statistički podatci. Analiza se vrši na korpusu tekstova iz odabranih hrvatskih dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije) u jednogodišnjem razdoblju (1. 7. 2015. ‒ 30. 6. 2016.), a s obzirom na pretpostavku o njihovoj dostupnosti korisnicima, odnosno na nacionalnu i regionalnu pokrivenost. Provodi se kvalitativna analiza korpusa koji je prikupljen u tiskanom obliku (fotografiranjem tekstova), unutar kojega se stavlja naglasak na komentatorske tekstove u kolumnama kao zaseban žanr za koji se pretpostavlja slobodniji stil obraćanja korisnicima u odnosu na druge novinske vrste koje se temelje na pretpostavci o neutralnosti i objektivnosti. Za potrebe kvantitativne analize promatra se zajednički korpus svih novina i na njihovim mrežnim portalima pri čemu se provodi i anotacija članaka kako bi se smanjio udio lažnih pozitiva. Kao širi teorijski okvir za analizu odabran je trodimenzijski sustav analize diskursa prema Normanu Faircloughou (1992). Analiza pritom obuhvaća mikro i makro razinu te prikazuje karakeristike odabranog diskursa kroz dimenzije teksta, diskursne prakse i društvene prakse uz primjenu odabranih strategija analize prema Reisigl i Wodak (2009). Same dimenzije analize nisu strogo odijeljene i dopuštaju primjenu različitih strategija u različitim dimenzijama. Unutar dimenzije teksta, rad je usmjeren na jezične karakteristike, prije svega na terminološku neujednačenost, analizu strategija imenovanja subjekata i procesa te načina na koji su oni opisani. Sljedeća razina opisuje karakteristike žanra koji se analizira te interdiskurzivne relacije diskursa o migracijama s humanitarnim i vizualnim diskursom. Također, pronalaze se i analiziraju primjeri konceptualne metafore o migracijama te načela argumentacije u kolumnama prikazana primjerima toposa. Naposljetku, izlaže se o kontekstu, odnosno društvenoj praksi unutar koje se opisuju političke okolnosti u kojima se stvara diskurs o migracijama, o subjektima koji sudjeluju u koordinaciji procesima te o konceptima koji uokviruju medijsko praćenje migracijskoga procesa. |
Abstract (english) | This paper analyses various characteristics of the migration discourse which developed in Croatian news media in 2015 and 2016, as a result of substantial migration process that included movement of people from the Middle East and North Africa towards European Union. The paper presents theoretical foundations of (critical) discourse analysis, its key representatives and branches, media discourse in general, and the ambivalent position of the newspaper column as a non-fiction form. In addition, it demonstrates the socio-political context of modern migrations and presents available relevant statistical data. The analysis includes corpus of texts from selected Croatian daily newspapers (Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije) during a one year period (1.7.2015 – 30.6.2016), taking into consideration their availability to users, namely their national and regional coverage. A qualitative analysis is applied to the corpus, which is collected in printed form (by photographing text), within which emphasis is placed on commentary texts in newspaper columns as a separate genre, whose style of addressing users is more relaxed compared to other newspaper genres that are based on the assumption of neutrality and objectivity. For the purpose of quantitative analysis, a common corpus of all newspapers and the corpus on their webpages have been taken into consideration, and an annotation of articles is implemented with the aim of reducing the rate of false positives. A three-dimensional discourse analysis system, according to Norman Fairclough (1992), was chosen as a broader theoretical framework of the analysis. The analysis includes micro and macro levels, and shows the characteristics of the chosen discourse using the dimensions of text, discourse practice, and social practice, with the application of chosen analysis strategies, according to Reisigl and Wodak (2009). The dimensions of the analysis are not strictly separated and they allow the application of different strategies in different dimensions. Within the dimension of text, the paper focuses on linguistic characteristics, primarily on terminological inconsistency, analysis of the naming strategies of subjects and processes and the way in which they are described. The next level describes the characteristics of the genre being analysed and the interdiscursive relations of migration discourse with humanitarian and visual discourse. In addition, examples of the conceptual metaphor of migration and principles of argumentation in columns demonstrated using examples of topos are identified and analysed. Finally, the paper presents the context, i.e. the social practice within which political circumstances of migration discourse creation, subjects involved in process coordination and concepts framing media coverage of the migration process are described. |