Znanstvene prijevare, pristranosti i razni drugi postupci koji nisu u skladu s pravilima provođenja istraživanja i statističke obrade podataka nisu zaobišle ni psihologiju. Istraživanja su pokazala kako se mnogo znanstvenika susrelo s upitnim istraživačkim postupcima (UIP), bilo u svome radu ili kroz rad njihovih kolega. UIP obuhvaća sve slučajne ili namjerne metodološke propuste do kojih može doći u bilo kojem stadiju istraživanja. Ponekad autor nije ni svjestan kako je u njegovom radu došlo do UIP-a. S druge pak strane, neki se autori iz brojnih razloga namjerno odlučuju za njih. UIP koji je detaljnije prikazan u ovome radu je postavljanje hipoteza nakon uvida u rezultate (eng. Hypothesizing After Results are Known; HARKing). Do njega dolazi kada autor nakon uvida u rezultate istraživanja mijenja, dodaje ili uklanja početne hipoteze kako bi one bile u skladu sa dobivenim rezultatima. Ovakvo ponašanje može prouzročiti ozbiljnu štetu psihologiji kao znanosti narušavajući njezinu reputaciju stvaranjem teorija temeljenih na slučajno dobivenim rezultatima. Cilj ovog rada je čitatelje upozoriti kako se mogu susresti s radovima u kojima su hipoteze postavljene nakon uvida u rezultate. Nadalje, prikazani su neki od načina kako ih prepoznati, obzirom da je ovaj UIP vrlo teško dokazati. Također, u radu su navedene mjere koje je potrebno provesti kako bi se povećala vjerojatnost prevencije i ranog otkrivanja ovakvih znanstvenih radova. Neke od njih se odnose na promjenu politike objavljivanja znanstvenih radova u prestižnim časopisima, promjena stava prema replikacijama istraživanja te edukaciju.