Ovaj završni rad obraditi će temu viteških redova na području današnje Republike Hrvatske, odnosno kako su se viteški redovi, prije svega templari i hospitalci (ivanovci), uklopili u političku, društvenu i ekonomsku sliku hrvatskog razvijenog srednjeg vijeka. Do pojave viteških redova dolazi za vrijeme križarskih ratova, a redovi su imali više funkcija, od kojih je ona glavna bila zaštita putnika i hodočasnika na putu prema Svetoj Zemlji. Veliku ulogu su imali templari i hospitalci, koji su i najpoznatiji viteški redovi. S vremenom su viteški redovi širli svoj utjecaj te su postali sveprisutni politički i ekonomski faktor u brojnim zemljama, pa tako i u Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu. Na našim područjima viteški redovi su stekli brojna područja, kao i brojne povlastice koje su dobivali direktno od kraljeva u obliku darovnica i slično. Na prostoru Hrvatske, sve do prvih desetljeća 14. stoljeća, vrlo su aktivni bili templari, koji su sudjelovali i u borbama protiv Tatara. Nakon njihova ukidanja na početku 14. stoljeća, na snazi dobivaju hospitalci koji i preuzimaju područja koja su bila u templarskom posjedu. Tijekom iduća dva stoljeća hospitalci će aktivo sudjelovati u brojnim događanjima koja su potresala Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo, kao što su pobune i izbori za kralja. Međutim, s vremenom i njihova moć i utjecaj slabe, a s ovih prostora nestaju nakon ugarskog poraza na Mohačkom polju 1526. godine. Iste godine se povlače i s otoka Rodosa, sjedišta viteškog reda te se nastanjuju na Malti, zbog čega su danas poznati i kao Malteški vitezovi. Ovi viteški redovi su smatrani uzorima pravog kršćanina te su svojom požrtvovnošću na bojnom polju, ali i moći u vremenu mira bili savršen primjer elitnog društva razvijenog srednjeg vijeka.