| Abstract | Istaknuti jezični unos, kao vanjski mehanizam privlačenja pažnje, zasnovan na hipotezi razumljivoga jezičnoga unosa Stephena Krashena (1985) te implicitni i nenametljivi načini privlačenja pažnje u jezičnom ostvaraju, čije polazište čini hipoteza jezičnoga ostvaraja Merrill Swain (1985), dva su pristupa skretanja pozornosti učenika jezika na jezični oblik i značenje koji su u novije vrijeme pobudili zanimanje znanstvenika u području ovladavanja inim jezikom. Navedeni pristupi dijele jedno osnovno obilježje – „pokušaj usmjeravanja učenikove, inače neuhvatljive, pažnje na problematične aspekte unosa kako bi se potaklo njihovo usvajanje“ (Izumi 2002). Za razliku od većine prijašnjih istraživanja koja su se fokusirala na učinak jezičnoga unosa i ostvaraja na uočavanje morfoloških i sintaktičkih struktura stranoga jezika, ovim će se istraživanjem rasvjetliti učinak jezičnoga unosa i ostvaraja na uočavanje (Schmidt 1990, 2001) i ovladavanje leksičkim jedinicama u engleskom kao stranom jeziku. Glavni cilj predloženog istraživanja je ispitati učinke jezičnoga unosa i ostvaraja na uočavanje i usvajanje ciljnih leksičkih jedinica (niskofrekventnih jednočlanih leksičkih jedinica i formulaičnih izraza: dvočlanih i tročlanih leksičkih jedinica i idioma) u engleskom kao stranom jeziku. U istraživanju su se ispitale sljedeće hipoteze:
1. Aktivnosti s istaknutim jezičnim unosom (+IU) i jezičnim ostvarajem (+O) potiču uočavanje ciljnih leksičkih jedinica – niskofrekventnih jednočlanih jedinica i formulaičnih izraza u jezičnom unosu.
2. Temeljem svojih učinaka privlačenja pažnje, dva uvjeta, –IU +O te +IU-O neće imati isti ishod u pogledu usvajanja – niskofrekventnih jednočlanih jedinica i formulaičnih izraza. Najbolji ishod pokazat će se u kombinaciji +IU+O. Bolji ishod pokazat će se u kombinaciji +IU-O, nego u –IU+O, a najlošiji u kombinaciji –IU-O.
Navedena glavna istraživačka pitanja razložili smo u više potpitanja s pripadajućim hipotezama.
Kako bi se pružili odgovori na postavljena istraživačka pitanja te ispitale postavljene pretpostavke, u istraživanju su promatrane sljedeće zavisne varijable: 1) čitanje s razumijevanjem (Gray Silent Reading Test) 2) broj uočenih riječi i formulaičnih izraza – mjeren četirima zasebnim varijablama: potraživanje ciljnih leksičkih jedinica (klikom), zadatak vođenja bilježaka, zadatak rekonstruiranja priče, zadatak pisanja na temelju slikovnog poticaja; 3) broj usvojenih riječi i formulaičnih izraza – mjereno u četirima vremenskim periodima: inicijalni test vokabulara (TVok), neposredni test vokabulara, test vokabulara odgođen tjedan dana i test vokabulara odgođen mjesec dana.
Od nezavisnih varijabli koristili smo istaknuti jezični unos na dvjema razinama – prisutan i odsutan te ostvaraj, također na dvjema razinama – prisutan ili odsutan. Temeljem dvije nezavisne varijable formirane su četiri skupine sudionika koje su detaljnije objašnjene u opisu uzoraka.
Podatci dobiveni istraživanjem obrađeni su kvalitativno i kvantitativno. Kvalitativnim metodama obradili su se podaci prikupljeni inicijalnim testom vokabulara (TVoki) i tehnikom potaknutog dosjećanja. Kvalitativna metoda analize primijenjena je i u analizi podataka prikupljenih postupkom potaknutog dosjećanja koji je za svoj cilj imao utvrditi faktore koji su potakli ili utjecali na učenikovo uočavanje ciljnih leksičkih jedinica. Rezultati našeg istraživanja pokazali su sljedeće: Rezultati potraživanja ciljnih leksičkih jedinica upućuju na bolji ishod u pogledu potraživanja (uočavanja) ciljnih tročlanih leksičkih jedinica za skupinu s istaknutim jezičnim unosom s ostvarajem (+IU+O) od skupina bez istaknutog jezičnog ostvaraja (+IU-O i -IU-O), dok su obje skupine s istaknutim unosom pokazale veće potraživanje idioma smell a rat u usporedbi sa skupinama bez istaknutog jezičnog unosa. Za ostale ciljne leksičke jedinice (jednočlane i dvočlane) nema razlike među skupinama. Ovime je samo djelomično potvrđen učinak istaknutog unosa u slučaju tročlanih leksičkih jedinica te u potpunosti za idiom smell a rat.
U zadatku vođenja bilježaka tijekom čitanja, nema razlike među skupinama u uočavanju ciljnih leksičkih jedinica, osim u slučaju najsloženijeg tipa formulaičnog izraza, idioma smell a rat, pri čemu rezultati ukazuju na statistički značajne razlike između skupina s istaknutim jezičnim unosom (+IU+O, +IU-O) i skupine bez istaknutog unosa (-IU+O), u korist skupine bez istaknutog jezičnog unosa, a s ostvarajem. Ovime nije potvrđen učinak istaknutog jezičnog unosa pri zadatku vođenja bilježaka.
Nadalje, pretpostavilo se da će skupina s istaknutim unosom i ostvarajem (+IU+O) imati najbolji ishod u pogledu uočavanja ciljnih leksičkih jedinica mjereno zadatkom rekonstruiranja. Pokazalo se da hipoteza nije potvrđena, odnosno zadatak rekonstruiranja nije pokazao značajne statističke razlike među skupinama s istaknutim jezičnim unosom (+IU+O) i bez istaknutog jezičnog unosa (-IU+O). Navedeno nije neobično kada se stavi u kontekst rezultata iz prethodnog zadatka vođenja bilježaka gdje također nije potvrđen učinak istaknutog jezičnog unosa.
Kod posljednjega zadatka, zadatka pisanja na slikovni poticaj, dobiveni rezultati upućuju na učinak istaknutog jezičnog unosa u ovom ostvarajnom zadatku. Skupina s istaknutim jezičnim unosom (+IU+O) zabilježila je više ciljnih leksičkih jedinica od skupine bez istaknutog jezičnog unosa (-IU+O), iako u samom početku, u prvom zadatku vođenja bilježaka, sudionici te iste skupine (+IU+O) nisu zabilježili statistički značajno više ciljnih leksičkih jedinica od skupine bez istaknutog unosa (-IU+O). To su potvrdili i neki sudionici tijekom postupka potaknutog dosjećanja jer su ih sličice podsjetile na audiovizualne anotacije, a time i na označene ciljne leksičke jedinice. Rezultati skupine s istaknutim unosom potvrdili su prednost tehnike isticanja jedinica u unosu naspram neisticanja ciljnih leksičkih oblika.
Dodatnom analizom ustanovili smo da su višestruke prilike s ostvarajem potakle uočavanje istaknutih leksičkih jedinica u unosu i da postoji porast u korištenju ciljnih istaknutih leksičkih jedinica (formulaičnih izraza) od prvog do drugog (pisanog) ostvaraja.
U drugom dijelu istraživanja zanimalo nas je rezultiraju li navedene kombinacije istaknutog jezičnog unosa i ostvaraja (-IU+O, +IU+O, +IU-O, -IU-O) usvajanjem ciljnih leksičkih jedinica – niskofrekventnih jednočlanih leksičkih jedinica i formulaičnih izraza. Očekivali smo da, temeljem svojih učinaka privlačenja pažnje, dva uvjeta, +IU-O te –IU +O, neće imati isti ishod u pogledu usvajanja ciljnih leksičkih jedinica, nego da će se najbolji ishod pokazati u kombinacijama +IU+O, zatim u +IU-O, te –IU+O, dok će najlošiji biti u kombinaciji –IU-O. Navedeno smo istražili mjerenjem usvojenosti ciljnih leksičkih jedinica, testom vokabulara: neposredno nakon tretmana (TVokN), odgođeno tjedan dana (TVoko1) i odgođeno mjesec dana (TVoko2).
Dobivenim smo rezultatima pokazali da je skupina s istaknutim jezičnim unosom bez ostvaraja (+IU-O) pokazala bolji ishod u pogledu usvajanja jednočlanih leksičkih jedinica (condone, pound) u odnosu na skupinu bez istaknutog jezičnog unosa s ostvarajem (-IU+O) u svim trima mjerenjima (TVokN, TVoko1, TVoko2), u pogledu usvojenosti tročlanih leksičkih jedinica u tjedan dana i mjesec dana odgođenom testu vokabulara, i u pogledu usvojenosti formulaičnih izraza u mjesec dana odgođenom testu vokabulara. U pogledu usvojenosti dvočlanih leksičkih jedinica nije zabilježena statistički značajna razlika između ovih dviju skupina. Zaključno, rezultati testiranja zapamćenosti ciljnih leksičkih jedinica upućuju na bolji ishod u pogledu (neposrednog, tjedan dana odgođenog te mjesec dana odgođenog) pamćenja jednočlanih leksičkih jedinica u jednoj ili objema skupinama s istaknutim jezičnim unosom, naspram skupina bez istaknutog unosa. Time je primijećen učinak istaknutog unosa na pamćenje ciljnih jednočlanih leksičkih jedinica u svim trima mjerenjima vokabulara.
Pretpostavka, da će veća frekvencija potraživanja ciljnih leksičkih jedinica potaknuti i olakšati usvajanje istih te da će sudionici s većim brojem potraživanja pokazati bolji uspjeh na neposrednom testiranju, je odbijena jer rezultati ukazuju na činjenicu da ne postoji statistički značajna povezanost između frekvencije potraživanja i ciljnih leksičkih jedinica i rezultata iz testa vokabulara u svim trima mjerenjima (TVokN, TVokO1, TVokO2). Jedina statistički značajna povezanost dobivena je za prosječni broj tročlanih leksičkih jedinica i test vokabulara nakon prvog tjedna. Korelacija je negativna odnosno s povećanjem klikanja smanjio se rezultat u tjedan dana odgođenom testu vokabulara (TVokO1) u slučaju ciljnih tročlanih leksičkih jedinica. Ovi rezultati upućuju da nismo potvrdili hipotezu da će postojati pozitivna povezanost između broja potraživanja i uspjeha na neposrednom testu vokabulara. |
| Abstract (english) | Enhanced language input, as an external mechanism of attracting attention, based on the Comprehensible Input Hypothesis by Stephen Krashen (1985) and implicit and unobtrusive ways of attracting attention to language output, based on the Output Hypothesis by Merrill Swain (1985), are two approaches to attracting students' attention to the word form and meaning that have recently aroused the interest of scholars in the field of second language acquisition. These approaches share one basic feature - "an attempt to direct the student's otherwise elusive, attention to problematic aspects of input in order to encourage their acquisition" (Izumi 2002). Unlike most previous research that focused on the effect of language input and output on the noticing of morphological and syntactic structures of a foreign language, this research will shed light on the effect of language input and output on noticing (Schmidt 1990, 2001) and acquisition of lexical items in English as foreign language. The main goal of the proposed research is to examine the effects of language input and output on the noticing and acquisition of target lexical items (low-frequency one-part verbs and formulaic sequences: two-part and three-part lexical items and an idiom) in English as a foreign language.
The following hypotheses were tested in the study:
1. Activities with enhanced language input (+IE) and language output (+O) encourage the noticing of target lexical items: low-frequency one-part verbs and formulaic sequences.
2. Based on their attention-grabbing effects, the two conditions, –IE+O and +IE-O will not have the same outcome in terms of the acquisition of low-frequency one-part verbs and formulaic sequences. The best outcome will be shown in the combination +IE+O. A better outcome will be shown in the combination +IE-O than in -IE+O, and the worst in the combination -IE-O.
We have grouped these main research questions into several sub-questions with associated hypotheses.
In order to provide answers to the research questions and examine the hypotheses, the following dependent variables were observed in the research:
1) Gray Silent Reading Test
2) the number of noticed words and formulaic sequences - measured with four separate variables: search for target lexical items (clicking), the note-taking task, the reconstruction task, the picture-cued task;
3) the number of acquired words and formulaic sequences - measured in four intervals: initial vocabulary test (TVok), immediate vocabulary test, vocabulary test delayed for a week and vocabulary test delayed for a month.
The independent variables used were enhanced language input on two levels - present and absent, and output, also on two levels - present or absent. Based on the two independent variables, four groups of participants were formed, which are explained in more detail in the description of the samples.
The data obtained by the research were processed qualitatively and quantitatively.
The data collected by the initial vocabulary test (TVoki) and the technique of stimulated recollection were processed by qualitative methods. A qualitative method of analysis was also applied in the analysis of the data collected by stimulated recall, which aimed to determine the factors that stimulated or influenced the students' noticing of target lexical items.
The results of our research showed the following: The results of clicking on the target three-part verbs indicate a better outcome for a group with enhanced language input with output (+IE+O) than groups without enhanced language output (+IE-O and -IE-O), while both groups with enhanced input showed a higher number of clicks on the idiom smell a rat compared to groups without enhanced language input. For other target lexical items (one-part and two-part) there is no difference between groups. This only partially confirms the effect of enhanced input in the case of three-part lexical items and completely for the idiom smell a rat.
In the note-taking task during reading, there is no difference between groups in noticing target lexical items, except in the case of the most complex type of formulaic sequence, idiom smell a rat, where the results indicate statistically significant differences between groups with enhanced language input (+IE+O, +IE-O) and groups without enhanced input (-IE+O), in favor of the group without enhanced language input and with output. This did not confirm the effect of enhanced language input in the note-taking task.
Furthermore, it was expected that the group with enhanced input and output (+IE+O) would have the best outcome in terms of noticing the target lexical items measured by the reconstruction task. It turned out that the hypothesis was not confirmed, i.e. the task of reconstruction did not show significant statistical differences between groups with enhanced language input (+IE+O) and without enhanced language input (-IE+O). This is not uncommon when placed in the context of the results from the previous note-taking task where the effect of enhanced language input has also not been confirmed.
In the last, picture-cued, task the obtained results indicate the effect of enhanced language input in this output task. The group with enhanced language input (+IE+O) recorded more target lexical items than the group without enhanced language input (-IE+O), although at the very beginning, in the first note-taking task, participants of the same group (+IE+O) did not record statistically significantly more target lexical items than the group without enhanced input (-IE+O). This was also confirmed by some participants during the stimulated recall because the pictures in the picture-cued task reminded them of audiovisual annotations, and thus of enhanced target lexical items. The results of the group with enhanced input confirmed the advantage of the technique of enhancing input over not enhancing input.
Additional analysis found that multiple opportunities with output encouraged the noticing of enhanced input and that there is an increase in the use of target enhanced lexical items (formulaic sequences) from the first to the second (written) output.
In the second part of the research, we were interested in whether the above combinations of enhanced language input and output (-IE+O, +IE+O, +IE-O, -IE-O) result in the acquisition of target lexical items: low-frequency one-part verbs and formulaic sequences. We expected that, based on their attention-grabbing effects, the two conditions, +IE-O and –IE+O, would not have the same outcome in terms of acquisition of target lexical items, but that the best outcome would be shown in +IE+O combinations, then in +IE-O, and -IE+O, while the worst would be in the combination -IE-O. We investigated this by measuring the acquisition of target lexical items using the vocabulary test: immediately after treatment (TVokN), delayed for a week (TVoko1) and delayed for a month (TVoko2). The obtained results showed that the group with enhanced language input without output (+ IE-O) showed a better outcome in terms of the acquisition of one-part lexical items (condone, pound) compared to the group without enhanced language input with output (-IE+O) in all three measurements (TVokN, TVok1, TVoko2), in terms of the acquisition of three-part lexical items in the one-week and one-month delayed vocabulary test, and in terms of the acquisition of formulaic sequences in the one-month delayed vocabulary test. Regarding the acquisition of two-part lexical items, no statistically significant difference was recorded between these two groups. In conclusion, the results of testing the acquisition of target lexical items indicate a better outcome in terms of (immediate, one week delayed and one month delayed) memorizing of one-part lexical items in one or both groups with enhanced language input, compared to groups without enhanced input. Thus, the effect of enhanced input on the acquisition of target one-part lexical items in all three vocabulary measurements was noticed.
The assumption that a higher frequency of clicking on the target lexical items will encourage and facilitate their acquisition and that participants with more clicks will show better success in direct testing was rejected because the results indicate that there is no statistically significant correlation between frequency of searching for/clicking on the target lexical items and performance in the vocabulary test in all three measurements (TVokN, TVokO1, TVokO2). The only statistically significant correlation was obtained for the average number of three-part lexical items and the vocabulary test after the first week. The correlation is negative, i.e. with an increase in clicking, the result in the one-week delayed vocabulary test (TVokO1) decreased in the case of the target three-part lexical items. These results suggest that we have not confirmed the hypothesis that there will be a positive correlation between the number of clicks and success in the immediate vocabulary test. |
