Iako u društvu postoji percepcija da je kockanje bezazleni oblik zabave i mogućnost lake zarade, stvarnost je u potpunosti drugačija. U bilo kojem trenutku razonoda može prerasti u ovisnost, koja sa sobom donosi brojne psihosocijalne i financijske probleme, a osoba često nije ni svjesna da je izgubila kontrolu nad situacijom te stoga ne traži pomoć. Posebno rizičnu skupinu predstavljaju mladi, odnosno adolescenti, koji se još uvijek razvijaju i oblikuju kao osobe, pokušavaju se uklopiti u društvo i biti prihvaćeni. Često su pod velikim pritiskom i smatraju da ih nitko ne razumije, zbog čega ne čudi da se povlače u sebe te da je stopa rizičnog i delinkventnog ponašanja u ovom životnom razdoblju najveća. Prema brojnim istraživanjima, kako inozemnim, tako i hrvatskim, utvrđeno je da je većina srednjoškolaca kockala barem jednom u životu, a dosta njih već ima određene probleme povezane uz kockanje. Osim karakteristika specifičnih za adolescentsku dob, postoje i brojni drugi rizični čimbenici koji pogoduju stvaranju ovisnosti o kockanju kod mladih osoba. Neki od njih bit će objašnjeni u ovome radu, kao što su spol, ličnost, obiteljsko i školsko okruženje, pozitivni stavovi prema kockanju i slično. Štetne posljedice problematičnog kockanja su mnogobrojne i zahvaćaju sve aspekte ljudskog života. Osim očitih financijskih problema i sve većeg zaduživanja, mladi imaju poteškoće u školi, što dovodi i do izostajanja s nastave. Obiteljski i prijateljski odnosi su ugroženi, a često se upuštaju i u druge oblike rizičnog ponašanja kao što je konzumiranje alkohola i droga, krađa i vandalizam. Iako za mlade postoji mogućnost takozvanog „prirodnog oporavka“ na prijelazu u odraslu dob, pomoć treba pružiti što ranije jer kada se problemi počnu nagomilavati, izniman je izazov riješiti se ovisnosti.