Temeljni je predmet ovoga rada istražiti privatno i javno kroz svakodnevicu u komediji Tituša Brezovačkog „Diogeneš ili sluga dveh zgubleneh bratov“. Pozornost je usmjerena na istraživanje pet kategorija u komediji „Diogeneš“ koje otkrivaju prisutnost privatnog i javnog u djelu. Istražuje se njihova pojavnost i čestotnost pojavljivanja u djelu i to stoga da bi se moglo odgovoriti na pitanje koji su leksemi najčešći. Na taj se način želi opisati svakodnevica hrvatskog čovjeka u 18. stoljeću. Pronađeni motivi podijeljeni su u pet kategorija, a to su: hrana, piće, stanovanje, oruđa i kućanski predmeti, odijevanje te društveni položaj, zanimanja i odnosi među ljudima. Istražene strukture svakodnevice potkrijepljene su statističkim podatcima. U prilogu su istražene strukture prikazane u tablicama iz kojih je vidljiv navod iz djela, a leksemi su podebljani. Također, prikazan je i ukupan broj navoda pojedine strukture u djelu. U drugoj tablici je prikazana čestotnost pojavljivanja pojedine strukture svakodnevice. U djelu je ukupno pronađeno 140 struktura svakodnevice. Na temelju toga se može zaključiti koja se kategorija, odnosno struktura najčešće pojavljuje. Najčešće se govori o društvenom položaju, o zanimanjima, o odnosima među likovima, o onom javnom u životu čovjeka ( potvrđuju to leksemi gospon/gospodin, brat, kelner, sin i otac). Od hrane se najčešće spominje kruh i različite vrste mesa, a od pića vino i voda. Što se tiče stanovanja, oruđa i kućanskih predmeta najčešće se spominju leksemi hiža i vrata te glazbeni instrumenti, a od struktura odijevanja i mode izdvajaju se kapa i oprava, džep. Iz struktura koje se u djelu pojavljuju može se opisati svakodnevica ljudi 18. stoljeća, više njihov javni a manje privatni život.