Tema ovog rada je prikaz povijesnog formiranja paradigme djetinjstva u društvu i u dječjoj književnosti. U radu se daje uvid u višestruka shvaćanja pojma djetinjstvo. Shvaćanje djetinjstva razlikovalo se kroz povijest, na što su utjecale različite ekonomske, kulturne, društvene i političke promjene. U radu će se razmotriti odabrane promjene u zapadnoj Europi od antike do 20. stoljeća, kao i njihov utjecaj na oblikovanje ideja o shvaćanju djetinjstva. Mislioci koji su se pri tome posebno istaknuli su empirista John Locke i prosvjetitelj Jean-Jacques Rousseau. Radom se daje uvid u formiranje paradigme djetinjstva u praksi pisanja knjiga za djecu i o djeci. Dječja literatura i književnost za djecu, važan su dio djetinjstva, omiljeni su djeci te pridonose shvaćanju djetinjstva. Pažnja se usmjerava na priručnike o odgoju, pedagoške knjige, stripove i časopise te na prozne oblike dječje književnosti, odnosno na romane, slikovnice, basne i bajke te autobiografije. Rad prikazuje odabrane dominantne tipove dječjih likova u dječjoj književnosti pomoću konkretnih primjera u djelima Gospodar muha, Gospodar prstenova i Pipi Duga Čarapa. Razmatra se i ideja trajnog djetinjstva u djelima Alica u zemlji čudesa i Petar Pan. Na posljetku se daje uvid u povijesni pregled proznih oblika engleske književnosti od nastanka dječje književnosti u 18. stoljeću do 20. stoljeća. Iz pregleda odabrane literature prikazuju se značajne promjene u formiranju paradigme djetinjstva kroz povijest i njihov utjecaj na prezentiranje djetinjstva u dječjoj književnosti i literaturi.