U teorijskom dijelu rada je opisana važnost infografike u usporedbi sa čitanjem teksta, navedene su različite vrste definicija infografike i objašnjena je razlika između pojmova infografika i vizualizacija podataka. U slijedećem poglavlju je opisana povijest infografike od špiljskih slika u doba prapovijesti do infografika u časopisima, akademskim i znanstvenim istraživanjima i modernom marketingu. Nakon toga su navedene vrste infografika prema različitim kriterijima: prema načinu prenošenja informacija, prema prirodi sadržaja i prema karakteristikama. Opisani su programi za izradu infografike u otvorenom pristupu: Canva, Piktochart, Infogr.am, Visme, Vengage, Easel.ly i Adobe Spark. U istraživačkom dijelu rada se htjelo saznati stavove i sklonosti studenata prema prenošenju znanja putem infografike u viskom obrazovanju od strane profesora i studenata, te stavove i sklonosti studenata prema prijenosu različitih vrsta informacija putem infografike i prema uvođenju neke vrste edukacije o infografikama za studente i profesore. Za provedbu istraživanja je korišten online upitnik te je provedeno u veljači 2018. godine na slučajnom uzorku studenata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti da je većina studenata imala iskustva s nekim od alata za infografiku, a najkorišteniji su Canva, Adobe Spark i Piktochart. Studenti bi preferirali da profesori koriste infografiku u svojim prezentacijama i također bi ih i sami koristili za izradu prezentacija, i nešto manje za izradu seminara i postera. Velika većina studenata smatra da bi prijenos različitih vrsta informacija bio učinkovitiji ako bi bile podržane infografikama i pozitivno su odgovorili na uvođenje neke vrste dodatnog obrazovanja o infografikama za profesore i studente.