Abstract | Šogunat je osnovan 1185. godine kao vojna i feudalna struktura, a njegove značajke su: vladavina šoguna uz pomoć vazala daimyoa, decentralizirana vlast, autonomija feudalaca, slabost šogunske pozicije. Na vlast 1600. godine dolazi klan Tokugawa gdje se Japan izolira od svijeta, a to će trajati dva i pol stoljeća. Ekonomska stagnacija, nemogućnost društvenog napredovanja, nezadovoljstvo poraženih daimyoa su bili samo neki od problema. Fatalni trenutak za šogunat je dolazak američkih brodova 1853. godine gdje komodor Perry prisilno otvara japanske luke, prijeteći bombardiranjem i invazijom. Razdoblje Bakumatsu (1853.-1868.) je bilo obilježeno neravnopravnim sporazumima između Japana i Zapada, zbog čega se javilo protuzapadnjačko raspoloženje. Nakon neuspjeha protuzapadnjačke politike, protušogunatske snage, okupljene oko cara, surađuju sa zapadnim silama, nabavljajući oružje i unajmljujući vojne i ekonomske stručnjake. Sukob između prošogunatskih i procarskih snaga je rezultirao Meiji restauracijom, kojom se car Meiji proglašava jedinim vladarom u Japanu, ukidajući pri tome šogunat. Nakon Boshinskog rata u kojem su prošogunatske snage u potpunosti poražene, nova Meiji vlada se okrenula modernizaciji Japana. Tijekom 1870-ih je modernizacija bila izrazito nagla i revolucionarna, ukidajući stare šogunatske institucije i običaje te proglašavajući sve društvene slojevima jednakima. Omogućen je razvoj tržišnog kapitalizma te je dopušteno seljacima da posjeduju zemlju. Samuraji, koji su bili najveći gubitnici u Meiji revoluciji, prihvatili su svoj novi položaj u društvu kao državni službenici, a dok su oni radikalniji dizali pobune, gdje je najpoznatija pobuna u Satsumi 1877. godine. Meiji vlada se tijekom 1880-ih okrenula izgradnji nacionalnog identiteta, pri tome napuštajući liberalna i demokratska gledanja, a okrenuvši se konzervatizmu, nacionalizmu, kolektivizmu, konformizmu i šovinizmu. Obrazovanje se smatralo najvažnijim sredstvom indoktrinacije gdje se djecu podučavalo kako je glavni smisao života služiti caru. Modernizacija je iziskivala veliki trošak zbog čega je u početku japansko gospodarstvo 1870-ih i 1880-ih bilo pod velikim pritiskom, ali 1890-ih Japan doživljava ekonomski rast. Donošenjem ustava 1889. godine završava razdoblje Meiji revolucije i tranzicije iz zaostale zemlje u moderniziranu zemlju, a u mislima Meiji političara je bila što više vojno i ekonomski razviti Japan, kako bi se država mogla oduprijeti stranim silama. |