U radu se razmatra problemska nastava književnosti koja kao metodički sustav predstavlja zaokret u odnosu na tradicionalnu predavačku nastavu književnosti. Najprije se utvrđuje što je problemska nastava te što je problem. Potom, problemska se nastava promatra u kontekstu nastave književnosti. Prikazuje se struktura nastavnoga sata, ističu se izmijenjene uloge nastavnika i učenika te se obrazlažu nastavne metode koje su karakteristične za problemsku nastavu književnosti. Nadalje, u radu se prikazuje metodički problemski pristup drami koja je kao književna vrsta vrlo pogodna za problemsku školsku interpretaciju. U praktičnom se dijelu rada prikazuju metodologija te rezultati i rasprava provedenog istraživanja o stavovima nastavnika hrvatskog jezika o problemskoj nastavi književnosti. U istraživanju koje se provelo među pedeset nastavnika hrvatskog jezika anketnim se upitnikom nastojalo utvrditi koliko se često ispitanici u nastavi književnosti koriste problemskim pristupom, kojim se oblicima, metodama i postupcima nastavnog rada koriste u problemskoj nastavi književnosti, odnosno nastojalo se utvrditi kako nastavnici vide svoju ulogu i aktivnost učenika u problemskoj nastavi književnosti. Također istraživanjem se nastojalo saznati smatraju li nastavnici da su ishodi učenja uspješnije ostvareni u problemskoj nastavi knjževnosti te koji su razlozi prihvatljivosti, a koji su razlozi neprihvatljivosti problemske nastave književnosti. Rezultati su pokazali kako najviše nastavnika katkad primjenjuje problemsku nastavu književnosti, kako djelatnost učenika nastavnici najčešće organiziraju u obliku skupinskoga rada te kako u nastavnom radu dominiraju govorne metode (posebice heuristički razgovor) kojima se nastoji potaknuti učenike na izražavanje svojih stavova. Nadalje, rezultati su pokazali kako su nastavnici u problemskoj nastavi književnosti u ulozi moderatora i motivatora te kako su učenici znatno aktivniji i zainteresiraniji za rad nego što su to u predavačkoj nastavi književnosti. S jedne strane, većina je ispitanika odgovorila kako se slažu s tvrdnjom da su ishodi učenja uspješnije ostvareni u problemskoj nastavi književnosti, a kao razlog tome, što je ujedno i prednost ovoga sustava, vide u aktivnosti učenika i većoj motivaciji učenika. S druge strane, kao razloge neprihvatljivosti problemske nastave književnosti nastavnici su naveli nedostatak vremena za provedbu nastave te veću zahtjevnost u pripremi nastave.