Luka Botić hrvatski je književnik i političar devetnaestoga stoljeća, a svojim je stvaralaštvom i idejama nazvan pjesnikom nacionalnoga jedinstva i vjerske snošljivosti. Djeluje u razdoblju hrvatskoga romantizma, koje je obilježilo književnost prve polovice devetnaestoga stoljeća. Hrvatski se romantizam javlja usporedo s idejom o ujedinjenju, političkom i kulturnom, na temelju nacionalnog jedinstva. Hrvatski se romantizam po mnogim značajkama razlikuje od onog europskog, primjerice, nema oduševljenja istokom, osjećaja melankolije i pesimizma, individualizma, vlada, dakle, vjera u budućnost hrvatskoga naroda. Bijedna Mara Botićev je romantički spjev, objavljen 1861. godine, a utemeljena na stvarnom događaju iz šesnaestoga stoljeća. Djelo tematizira nesretnu ljubav turskog mladića Adela i kršćanke Mare. No za razliku od ostalih djela nastalih u razdoblju hrvatskog romantizma, u Bijednoj Mari naglasak se stavlja na individue, a ne na kolektiv, također prekida se s crno-bijelom karakterizacijom koja je do tada prevladavala, uvodi se motiv ljubavi, koji je češći u europskom, nego u hrvatskomu romantizmu. Nadalje, u djelu se mogu uočiti etičke sastavnice, poput, motiva ljubavi, ideje slobode i bratstva, motiva vjerske tolerancije te ljudskog dobra. Ljubav je pokretač radnje te prvim pogledom Adela i Mare započinje zaplet. No ta će ljubav zbog različitih vjeroispovijesti biti kobna za Maru, a porazna za Adela, koji se pokorava društvenim normama te ženi muslimanskom djevojkom Melkom. Sloboda je temeljna odrednica čovjekove egzistencije i uvjet njegove odgovornosti, a u djelu ona je predmet težnje likova. Bratstvo se razvija između kršćanina i muslimana te tim bratstvom i zabranjenom ljubavi Botić razvija ideju vjerske tolerancije. Dobro se pak, može uočiti iz radnji likova, njihova odnosa prema drugima, a osim ljudskog dobra vidljiva je i opozicija u odnosu na zlo, a taj je binarni odnos dobro-zlo temelj proučavanja etike.