Grci su svoju zemlju počev od 8. st. pr. Kr. nazivali Heladom (Hellas), a svoj narod Helenima (Hellenes), a latinksi naziv Graecia za zemlju i Graeci za narod izveden je iz imena epirskog plemena Garikoi. Grčka se u antičko doba prostirala na južnom dijelu Balkanskog poluotoka i dijelila se na Sjvernu, Srednju i Južnu Grčku ili Peloponez. Antičkoj Grčkoj treba pripojiti i područje na zapadnoj obali Male Azije, kolonije u južnoj Italiji i Siciliji, na sjevernoj obali Egejskog mora, Propontidi, Pontu, Egiptu i obalama Sredozemnog mora. Krajnji istočni ogranak Srednje Grčke. Poluotok koji se izdiže iz Egejskog mora naziva se Atikom. Tu se tijekom stoljeća od mnogobrojnih naselja razvio najslavniji grčki polis Atena. U povijesti Atene vrlo je znamenito razdoblje pentakotaetije, u kojem su atenjani stekli prevlast na Egejskom moru, ekonomski ojačali, dostigli visok kulturni uspon i unaprijedili svoj društveni život razvivši demokraciju. Najveći državnik demokratske Atene bio je Periklo. Na funkciju stratega bio je izabran petnaest puta za redom. Od 443.g. pr. Kr. pa sve do svoje smrti 429.g. pr. Kr., bio je ni od koga imenovan, ali od svega naroda priznat „prvi čovjek Atene“. Periklo je povjerenje naroda stekao služeći njegovim interesima: prema atenskom ustavu tog doba svi su građani bili politički ravnopravni. Svi su imali jednaka politička prava i obaveze. Periklovo je doba razdoblje visokog stupnja gospodarskog, a osobito kulturnog uspona Atene. U tom razdoblju podignuti su najznamenitiji atenski spomenici na Akropoli, a kulminirala je i grčka drama. Periklova Atena je, kao najveće grčko kulturno središte, privukla povjesničara Herodota, filozofe i sofiste Anaksagoru, Protagoru, Gorgiju i druge učene ljude iz raznih krajeva Grčke. Najveći grčki povjesničar Tukidid i najveći grčki kipar Fidija bili su, također, Periklovi suvremenici.