Cilj ovoga rada nije bio donijeti nešto novo, uzbudljivo i nikad pročitano, nego iznijeti sve ono što su mnogi već istražili, napisali i pokušali nam približiti. No, tema kojom se bavi rad itekako je vrijedna pažnje, važna i uvijek iznova zanimljiva. Mnoga pitanja, teze i zaključci koji su ovdje postavljeni možda nisu dobili konkretan odgovor i potpunu sigurnost, no zasigurno će zadovoljiti i potaknuti na razmišljanje one, kojih se ovo sve i tiče. A "oni" smo zapravo mi, obični smrtnici, koji smo sami krivi što mnoge jezike, narode, kulture i običaje nikada nećemo upoznati, slušati o njima ili barem pročitati jer neće biti onoga koji će to posvjedočiti. Rad se sastoji od tri glavna poglavlja u kojima se nalaze manja potpoglavlja. Prvo poglavlje s naslovom "Jezična raznolikost svijeta" govori o biblijskom objašnjenju nastanka različitih jezika, postavlja pitanje zašto postoji toliko mnogo jezika, koliko ih ima, po čemu se ljudski jezik razlikuje od životinjskoga te postoji li "gen za jezik". U drugom poglavlju slijedi klasifikacija jezika svijeta. Navode se sve jezične porodice, njihovo genetsko jedinstvo, raščlanjenost, vremensko razdoblje u kojem se počelo istraživati pojedinu porodicu, tko ju je istraživao, najstariji jezični zapisi, pisma, jezici od kojih se sastoji pojedina grana u porodici te poneke zanimljivosti, naravno, ukoliko je podatak kod pojedinih jezika poznat i dostupan. Na kraju ovoga poglavlja nalazi se popis najpoznatijih kontaktnih jezika, koji se pojavljuju u mnogim dijelovima svijeta. Treće poglavlje, pod naslovom "Sudbina jezika", govori o tome kako jezici izumiru, postavlja se pitanje mogu li ponovno oživjeti, što su to svjetski jezici, te se vraćamo na pitanje koje neprestano visi u zraku: „Zašto govorimo različitim jezicima?“