Emocije nije lako definirati. Sastavljene su od nekoliko različitih aspekata; nijedan od njih zasebno ne čini emociju, a opet, zajedno čine jedan kompleksan pojam koji se teško definira. Postoje brojne definicije, brojnih autora, a osvrnut ćemo se na neke najosnovnije. U prvom ćemo se poglavlju baviti definicijom emocija i vidjeti kako različiti autori različito definiraju emocije. Medicinsko stajalište uglavnom se bavi fiziološkim aspektima emocija poput promjene izraza lica, bljedila, crvenila, znojenje, pojačanog rada crijeva i sl. Međutim takvo stajalište je zamijenjeno brojnim drugim koji uzimaju i druge aspekte emocija, a ne samo fiziološke. Zatim, u drugom poglavlju, bavit ćemo se uzrocima emocija te vječitog pitanja između biološke i kognitivne perspektive uzroka emocija. Iako se neki autori zalažu za biološku perspektivu (Izard, 1984, 1991; Ekman, 1992; Panksepp 1982 1994; prema Reeve 2005), a drugi za kognitivnu (Lazarus, 1982, 1982, 1991; Scherer 1994, 1997; Weiner 1986; prema Reeve 2005), vidjet ćemo da u suvremenoj literaturi prevladava shvaćanje o interaktivnoj biološko – kognitivnoj perspektivi. U trećem poglavlju autori se ne mogu dogovoriti oko broja emocija. Ponovo postoje razna stajališta koja su naravno potkrijepljena brojnim dokazima. Autori koji se zalažu za biološku perspektivu smatraju da postoje nekoliko (do deset) primarnih emocija, dok autori koji se zalažu za kognitivnu perspektivu drže da postoji neograničen broj emocija. U četvrtom poglavlju bit će prikazana usporedba raspoloženja i emocija. Njihove sličnosti, razlike i međusobni odnosi. Iako predstavljaju dva najviše istraživana afektivna stanja, oni se ipak u mnogim svojim obilježjima razlikuju. Naposljetku, dolazimo do same srži rada, pitanje funkcionalnosti emocija. Ponekad emocije olakšavaju komunikaciju, a ponekad ju otežavaju, ovisno o situaciji. Ako nas netko verbalno napada emocije ljutnje nas tjera da se maknemo iz te situacije. Ali ako nam netko pokušava nešto objasniti, a mi izgubimo strpljenje pa se naljutimo, emocija ljutnje nam otežava komunikaciju. Iz ovoga vidimo da izražavanje emocija nije funkcionalno u svakoj situaciji i za svakog pojedinca. Emocije nam pomažu da donesemo jednu odluku od mnoštva alternativa koje nam se nude i to nužno ne znači da će ta odluka biti ispravna.