Abstract | U ovom radu bavit ćemo se neverbalnom komunikacijom, s tim da će naglasak biti stavljen na emocije i načine kako se pomoću neverbalne komunikacije mogu izražavati emocije. Čovjek najveći dio svog vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. Međuljudska komunikacija se sastoji kako od verbalne tako i od neverbalne komunikacije. Čovjek se pri interakcijama, licem u lice, ponajviše usredotočuje na svoje riječi ,pa često nije svjestan koliko informacija o sebi, svojim mislima, i emocijama odaje putem neverbalne komunikacije. Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Mi svakodnevno komuniciramo pomoću tih znakova i „čitamo" ih kod drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni. Mnoge geste apsorbiramo iz socijalne okoline u kojoj živimo i one se tokom našeg života snažno modificiraju nesvjesnim podraživanjem društvenih običaja. I urođeni su izražaji često drastično modificirani pod društvenim pritiscima. “Ljudska strast vježbanja pokreta je tolika da su u prošlosti pokušavali naučiti „govorničku gestikulaciju“ usprkos činjenici da su malom broju ljudi potrebne takve instrukcije.“ (Morris,1997). Pri svakoj interakciji odašiljemo emocionalne signale, a ti signali utječu na osobe oko nas. Što smo društveno umješniji, to bolje nadziremo signale koje upućujemo. Do ovakvog prijenosa dolazi zbog nesvjesnog oponašanja emocija koje vidimo na nekom drugom, s pomoću nesvjesne motoričke mimikrije njihovih izraza lica, gesta, tona i drugih neverbalnih izraza emocija.Neverbalna komunikacija puno je važniji i kompleksniji aspekt međuljudske interakcije nego što se to na prvi pogled može učiniti. Glasovno ponašanje koje spada u neverbalnu komunikaciju su aspekti govora kao što su oklijevanje, intonacija, visina, itd. Dakle, u neverbalnu komunikaciju spadaju svi aspekti međuljudskog ponašanja osim izgovorene riječi.
„Verbalna komunikacija, u formi jezika, bolja je za prenošenje logičkih ili apstraktnih ideja; neverbalna komunikacija smatra se boljom za prenošenje emocija, vrste veze koja postoji između dvoje ljudi i reguliranje/manipuliranje međuljudskom interakcijom.“ (Pennington,1997). Ali ova funkcionalna razlika ne treba se rigidno primjenjivati,ljudi često govore o svojim osjećajima i vezama, također se komunikacija može učinkovito provoditi i uz malo ( ili bez) neverbalne komunikacije kao npr. pri telefonskim razgovorima. Ovom prilikom ćemo probati prikazati koji su to najčešći signali neverbalnog ponašanja i da li postoji univerzalnost tih signala kod ljudske vrste. |