Danas se nalazimo u vremenu čije je društvo okrenuto prema tehnološkim dostignućima koji uvelike mijenjanju tijek i način čovjekova života. Sukladno tome način opismenjavanja čovječanstva uvelike se promijenio. Prije je bilo važno znati samo čitati i pisati, a danas se čovjeka koji zna samo čitati i pisati smatra nepismenim, ukoliko se ne zna koristiti računalom, pretraživati informacije, itd. Zbog nedovoljne filtracije informacija, ljudi se susreću s jednim od velikih problema današnjice - prezasićenosti informacijama (eng. information overload). Preopterećenost informacijama kod čovjeka uzrokuje napetost, stres i zbunjenost jer ukoliko čovjek prima previše informacija, ne može ih valjano iskoristiti. Jedna od posljedica takvog ponašanja naziva se anksioznost. Anksioznost je psihološki poremećaj koji se očituje kroz strepnje, zle slutnje i strah, a u ovom radu naglasak je na informacijskoj anksioznosti. Osobe s takvim poremećajem strahuju kako neće biti u mogućnosti filtrirati sve relevantne informacije, te da prilikom pretraživanja neće biti u mogućnosti evaluirati informacije, što im stvara tjeskobne osjećaje. Osim s informacijskom anksioznosti, susrećemo se još i s tehnološkom anksioznošću, koja se javila u novije vrijeme kao posljedica ubrzanog razvoja tehnologije i nemogućnosti čovjekovog praćenja tog razvoja. Zatim, računalna anksioznost koja se definira kao strah od korištenja računala, te internet anksioznost koja se pojavila tek unazad par godina, otkako je internet postao sastavni dio čovjekova života. U sklopu rada provedena je anketa nad studentima vezana uz informacijsku anksioznost.