Suvremeno nakladništvo prolazi kroz niz tehnoloških, društvenih i gospodarskih promjena koje utječu na njegov daljnji napredak i formiranje novih tržišta. Razvoj elektroničkog nakladništva donosi pred nakladnike nove izazove. Ono nije konkurencija postojećem tradicionalnom nakladništvu, već mogućnost za probijanje na nova tržišta i razvitak novih proizvoda, elektroničkog sadržaja. Postavljaju se pitanja o budućnosti elektroničkog nakladništva i poteškoćama koje koče njegov razvoj. Stoga je bitno usmjeriti ovu granu nakladništva u pravom smjeru pronalaskom pravog proizvoda i medija kojim će se prenositi do ciljanog tržišta. Rad govori o digitalnim knjižnicama kao poluzi za daljnji razvoj elektroničkog nakladništva zbog mogućnosti implementiranja brojnih novih tehnologija na polju pretraživanja sadržaja i time prilagođenosti individualnim potrebama korisnika. Također, digitalne su knjižnice pogodne za pohranjivanje digitaliziranog sadržaja vezanog uz kulturnu baštinu jer omogućuju veliku iskoristivost sadržaja korištenjem novih tehnologija, zaštitu izvornika, ali i mogućnost pregleda stare građe korisnicima diljem svijeta. Kao primjer, predstavljena je digitalna knjižnica Edicija nastala u sklopu znanstvenog projekta „Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke“ koji se razvija na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.