Mobilnost čovjeka i težnja za upoznavanjem svijeta dovele su ga do suočavanja s novim bolestima jer zajedno s čovjekom i robom one su redovite suputnice. S epidemijom kuge upoznali su se Europljani još u antici, a otada do XVIII. stoljeća susreli su se s njom još nekoliko puta. Ni Srijem, koji se nalazi na raskrižju putova istoka i zapada, nije mogao biti pošteđen te bolesti. Problematika rada usmjerena je na pojavu kuge na srijemskom prostoru, ali ograničena isključivo na XVIII. stoljeće. Cilj je pokazati kako su suvremenici doživljavali kugu i kako su se nastojali obraniti od iste. Kuga spada u zoonoze te se izražava kroz tri oblika što je najprije objašnjeno u radu. Potom je skrenuta pozornost na zakonske akte i regulative koje je bečki dvor donosio u cilju zaustavljanja epidemija još na granicama Monarhije. Razumijevanje odnosa prema kugi i sanitarnim mjerama nije moguće bez uvida u zdravstveno stanje Srijema, odnosno bez spoznaje o organizaciji sanitarne službe kao i bez spoznaje zdravstvenog stanja Srijemaca. Srijem je imao nesreću da ga tijekom XVIII. stoljeća epidemije kuge pogode čak četiri puta radi čega su te pojave kronološki prikazane. Na osnovu spoznaja o tim epidemijama sastavljena je cjelina o odnosu suvremenika prema kugi kao i ona o problemima organizacije sanitarnih mjera u tijeku epidemije. Prevencija i suzbijanje kuge temeljili su se na sanitarnom kordonu. On je predstavljao barijeru bolestima koje dolaze sa stranog područja dok je onaj sanitarni kordon privremenog karaktera ograničavao epidemiju kuge samo na pojedine dijelove države. Sanitarne mjere prikazane su kao zasebna cjelina te je u njima prikazana organizacija na početku epidemije, liječenje oboljelih, planska čišćenja zaraženih naselja te sahranjivanje preminulih osoba. Tumačenje kuge kao božje kazne zahtijevalo je prikazivanje uloge svećenstva u borbi s kugom. Uređenje sanitarnog kordona podrazumijevalo je određena urbanističko-arhitektonska rješenja, stoga se u radu govori o njima. Razumljivo je kako je uređenje sanitarnog kordona i stalna pripravnost osoblja izvlačila ogromna financijska sredstva zbog čega je opterećivano gospodarstvo Monarhije. Isto tako izvanredno stanje uslijed epidemije onemogućavalo je obavljanje uobičajenih gospodarskih djelatnosti. Odnos gospodarstvo-kuga nije jednosmjeran. Naime obavljanje gospodarskih djelatnosti na kojima se okupljalo mnoštvo radnika pogodovalo je širenju zaraze.