Miroslav Krleža (1893–1981) je jedan od najznačajnijih i najplodonosnijih pisaca i mislilaca 20. stoljeća. U doprinose njegova stvaralaštva uvrštavaju se brojni časopisi kojih je bio začetnik, a njegov cjelokupni angažman utjecao je na političku, kulturnu i društvenu scenu. Objedinjavanje Krležine upućenosti u događanja koja imaju veze s vojskom i ratom te njegova iznimnog talenta za pisanje, realizirano je u zbirci novela Hrvatski bog Mars. Riječ je o zbirci koja sadržava sveukupno sedam novela otisnutih u sljedećem redoslijedu: Bitka kod Bistrice Lesne, Kraljevska ugarska domobranska novela, Tri domobrana, Baraka Pet Be, Domobran Jambrek, Smrt Franje Kadavera te Hrvatska rapsodija. U tim novelama obuhvaćene su teme filozofske naravi, koje se mogu svrstati u pet filozofskih disciplina: filozofiju politike, etiku, filozofiju odgoja, filozofiju prava i estetiku. Budući da je Krleža bio upućen u povijest filozofije, a u poimanju rata se poslužio Nietzscheovim određenjem praktične izmjene vrijednosti, očigledno je da Krleža nije bio samo književnik, nego i mislilac koji je promišljao o filozofskim temama.