U radu se obrađuju pjesme novije hrvatske književnosti u kojima se na tematskom i motivskom planu pojavljuju glagoljica i ćirilometodska baština. U prvom se poglavlju daje kratak teorijski pregled glagoljičnoga pisma, od njegova nastanka, različitih teorija vezanih uz nastanak glagoljice do pojavnih oblika, odnosno vrsta glagoljice te simbolike sadržane u njoj. Naglašena je i važnost glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti. Daje se i pregled života glagoljice u XX. stoljeću. U drugom se poglavlju obrađuje deset pjesama novije hrvatske književnosti koje su podijeljene u tri skupine. Prva skupina obuhvaća pjesme u kojima se glagoljica pojavljuje kao motiv i stilem, druga pjesme pisane glagoljicom, konkretno kurzivnom glagoljicom, a treća pjesme u kojima se ćirilometodska baština pojavljuje kao motiv ili tema. Pjesme se obrađuju s ciljem dokazivanja da glagoljica i danas ima svoju ulogu u hrvatskoj kulturi, time i u umjetnosti, te da je još uvijek nadahnućem mnogima iako živi svojim potisnutim životom.