Cilj je radnje analizirati pripremljenost hrvatskog tržišta za elektroničko nakladništvo. Razrađeni su sljedeći mogući indikatori razvijenosti suodnosa tržišta i e-nakladništva u Republici Hrvatskoj: položaj e-nakladništva u općoj nakladničkoj produkciji, pravni okvir, obrazovni sustav i mogućnosti pristupa elektroničkim sadržajima. Navedeni su indikatori analizirani na odabranim primjerima. Nakladnici koji su uvršteni u rad pridonijeli su razvitku elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj, neki su bili pioniri ovog područja, dok su se drugi usredotočili na razvijanje i pokretanje važnijih projekata kojima su željeli elektroničku knjigu približiti čitateljima. S obzirom da se u Republici Hrvatskoj elektroničko nakladništvo počelo razvijati kasnije negoli na zapadu, zakoni i praksa se sporije mijenjaju i prilagođavaju, no budući da je elektronička revolucija općenito promijenila poslovanje tvrtki i način na koji komuniciraju s javnosti, polako na vidjelo dolaze i prednosti koje elektroničko nakladništvo i poslovanje imaju, a s tim i potreba njihova zakonskog reguliranja. Obrazovanje u Hrvatskoj tek čeka elektronička revolucija; planiraju se uvesti e-imenici, e-udžbenici i tableti u nastavu, te će obrazovni sustav također postati važno područje e-nakladništva. Bez tehnološke podrške nemoguće je razviti elektroničko nakladništvo do željene mjere. Uz pristup internetu potrebni su i različiti uređaji koji omogućuju preuzimanje i čitanje elektroničkih publikacija. S razvojem tehnologija koje omogućuju jednostavno čitanje e-knjiga na hrvatskom se tržištu razvijaju i projekti poput mrežnih knjižara (Planet9, TookBook, Vipnet-ova eKnjižara), e-knjižnica (CARNet eKnjižnica), internet portala s besplatnim pristupom elektroničkoj knjizi (eLektire, Elektroničke knjige) i portala specijaliziranih za jedno nakladničko područje (Zakon.hr). Temeljna ograničenja pri istraživanju predstavljala su nedostatak relevantne literature i vrlo brze promjene kojima je e-nakladništvo izloženo. Stoga se zaključci ponajprije temelje na analizi primjera dobre prakse, a kao takvi su relevantni za analizu trenutnog stanja i zahtijevaju kontinuirano revidiranje. Doprinos radnje je pokušaj analize postojećeg statusa elektroničkog nakladništva u hrvatskom društvu, iz čega proizlaze i eventualne smjernice za njegov razvoj i poboljšanja