Ovaj rad donosi komparativnu analizu sustava za upravljanje knjižničnom građom, prvenstveno onih koji se trenutno koriste na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, s posebnim naglaskom na integrirani sustav CROLIST, jedan od najkorištenijih domaćih knjižničnih programa. Opisuju se i ostali programi koji su danas u upotrebi na Sveučilištu: knjižnični sustav MEDVED, UNESCO-ov CDS/ISIS, Sand+ korišten za serijske publikacije, te BookOrganizerDeluxe u vidu prilagodljive baze podataka. Prikazuju se i rezultati istraživanja provedenog u svrhu prikupljanja podataka za analizu, a potom se detaljno opisuje individualno stanje u svakoj od ispitanih fakultetskih knjižnica po pitanju uporabe programskih rješenja u poslovanju. Također, definira se samo značenje i obuhvat pojma računalnog knjižničnog sustava, kao i vrste u odnosu na funkcije koje obavlja u svrhu olakšavanja svakodnevnih knjižničnih djelatnosti. Govori se i o generalnom stanju i problemima s kojima se susreće prosječna hrvatska knjižnica u tranzicijskom dobu koje traje i do danas, a kojima je razlog prvenstveno nedostatak nacionalnog strateškog plana stvaranja i primjene jedinstvenog knjižničnog sustava u užem i širem smislu riječi. Na kraju se donosi i pogled u budućnost povezanu s implementacijom sustava Aleph u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i nekoliko drugih visokoškolskih i znanstvenih ustanova, a navedena se predviđanja baziraju na osnovi dosadašnjih iskustava i započetih detaljno razrađenih planova koji će se pokušati do kraja provesti kroz idućih nekoliko godina.