| Abstract | Područje Južne Afrike bilo je uglavnom dosta udaljeno od ustaljenih ruta iseljavanja iz Hrvatske. Zato je i danas tu nešto manji broj naših iseljenika nego na drugim kontinentima. Pretpostavlja se da su se prvi naši emigranti nastanili u Cape Town-u oko 1885.g., ali riječ je uglavnom o neorganiziranom i pojedinačnom doseljavanju. Mnogi od tih prvih doseljenika radili su na brodovima engleskih i nizozemskih kompanija kojima je Cape Town bio prolazna ruta, pa su tu odlučili i ostati. Ograničavajući faktor kod useljavanja naših emigranata u ovu zemlju bilo je preferiranje useljavanja Nijemaca, Šveđana, Švicaraca, ali prije svega Engleza i Nizozemaca.
Nažalost, točan broj useljenih Hrvata u ovu zemlju u 19.st. nije poznat. Razlog tomu je što su se doseljeni pojedinci selili dalje, drugi se vraćali kućama da se ožene i ponovo vrate, a neki su se zauvijek vratili u domovinu. Od onih naših emigranata koji su se za stalno nastanili u Južnoj Africi, prije negoli je otkriveno zlato, većina je nakon ukinuća Istočnoindijske kompanije, za život zarađivala u poljoprivredi. Doseljavanje Hrvata u JAR (naročito Dalmatinaca i Primoraca) postalo je učestalije nakon 1895.g. i kada su postali radna snaga na građevinskim radovima, bilo na cestama, u lukama i naseljima, a naročito na željezničkim prugama od Cape Town-a prema unutrašnjosti. Time su se primaknuli svojem kasnijem glavnom odredištu Johannesburgu i Pretoriji.
Otkriće zlata, međutim, namamilo je doseljenike u novootvorene rudnike kao i čvrsto jamstvo trajnijeg zaposlenja. Hrvati sudjeluju krajem 19. stoljeća u Burskom ratu protiv Engleza većinom na strani siromašnijih Bura. Od početka 20.stoljeća naši doseljenici počinju napuštati rudarstvo, a zarađeni novac počinju ulagati u prodavaonice, uglavnom za prodaju mesa i mesnih prerađevina, male restorane (tzv.kaffir eating houses) te obrte. U to vrijeme na području JAR-a bilo je oko 2 tisuće Hrvata. Ova brojka nije se promijenila ni neposredno prije Prvog svjetskog rata. Smatra se da je u narednih tridesetak godina tj. uoči Drugog svjetskog rata ovdje živjelo oko 3,5 do 4 tisuće Hrvata, dok ih je danas oko 6 ili 7 tisuća. Od početka 20. stoljeća, a napose od sredina razvija se društveni i kulturni te sportski život. Nastaju brojne udruge i organizacije od kojih treba izdvojiti „NK Croatiju“ i „Hrvatski centar“. Najviše naših iseljenika živi u Johannesburgu i Pretoriji, znatno manje u Cape Town-u i Durbanu, a ima ih i u Vanderbijlparku, Pinetownu, Stellenboschu i još nekim manjim mjestima. |
