Tema je ovog rada Molière i elementi svakodnevice u dvijema frančezarijama, tj. dvijema preradbama Molièreovih komedija: Nauk od mužova (prijevod francuskog L' Ecole des maris) i Nauk od žena (prijevod francuskog L'Ecole des femmes). Slobodan Prosperov Novak u Leksikonu hrvatskih pisaca objašnjava kako su frančezarije pokušaj grupe mladih pisaca da prevedu sve Molièreove tekstove (Novak: 2000: 220). Mirko Deanović naglašava da pojam frančezarija označava zanos za sve što je francusko (Deanović, 1972: 7). U Dubrovniku je u 18. stoljeću bio jak francuski utjecaj. Zahvaljujući Molièreu, hrvatska književnost, točnije dubrovačka književnost 18. stoljeća, bogatija je za više od 20 komedija prevedenih na hrvatski jezik. Prevoditelji su pokušali Molièreovu umjetnost vjerno prenijeti u drugi jezični oblik i dubrovački ambijent, dodavajući pritom u nju i malo domaćeg ugođaja. Vješto su približili sadržaj i duh originala novoj sredini. Hrvatska teritorijalna rascjepkanost dovela je do istovremenog postojanja četiriju različitih regionalnih književnosti, i to na području Dubrovnika, Dalmacije, Slavonije i Banske Hrvatske. Svakodnevni život ljudi, opisan u različitim regionalnim književnostima, uvelike se razlikuje. Ovaj je završni rad nastao kao rezultat samostalnog istraživanja elemenata svakodnevice koji svjedoče o sredini, vremenu i načinu života u tadašnjem Dubrovniku. U radu je naglasak stavljen upravo na elemente svakodnevice koje pronalazimo u preradbama Molièreovih komedija. Uz prikaz hrvatske književnosti 18. stoljeća, u radu se navode i prilike u Dubrovniku, dubrovačka književnost 18. stoljeća te važnost Molièrea u povijesti dubrovačkog kazališta. Prije zaključka analiziraju se elementi svakodnevice u odnosu na hranu, piće, stanovanje, modu, ljude i običaje.