Abstract | Odgoj je uvijek bio u središtu pedagoške znanosti. Njime se bave svi odrasli i zreli ljudi počevši od članova obitelji, preko okoline u kojoj se čovjek nalazi pa sve do profesora, pedagoga i ostalih kompetentnih osoba. Odgoj je djelatnost koja ima svoje temeljne komponente bez kojih ne bi moglo biti govora o odgajanju. Ovaj rad će dati odgovore na pitanja što je odgoj, koje su njegove komponente te kako se definiraju i određuju odgojni ciljevi i zadaci nastave hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Pojam odgoj uz sebe veže i pojam vrijednosti te ćemo ih definirati prema pojedinim aksiološkim pravcima. Odgoj čovjeka uvijek se veže uz izgradnju moralnog čovjeka. Odnos odgoja i moralnog odgoja pojedinca bit će prikazan u zasebnom poglavlju. Rad će interpretirati i poglede na školu kao odgojno-obrazovnu instituciju, njezinu odgojnu ulogu te realizaciju njezinih odgojnih zadataka. U metodološkom dijelu postavljeni su predmet, cilj i zadaci istraživanja te metode, kratak nacrt protokola analize tekstova odabranih čitanki i uzorak istraživanja. Istraživanje je obuhvatilo analizu sadržaja odabranih čitanki za peti i sedmi razred osnovne škole i u njima vrste, količinu i zastupljenost odgojnih sadržaja i odgojnih zadataka. Uzorak čine čitanke Hrvatska čitanka za V. razred osnovne škole i Hrvatska čitanka za VII. razred osnovne škole autora Ante Bežena i Olge Jambrec. Rezultati analize pokazuju da se u navedenim čitankama nalazi mnogo tekstova zasićenih odgojnim sadržajima kojima nastavnik pri obradi tekstova mora posvetiti određenu pozornost. Odgojne zadatke tekstova unutar čitanki možemo podijeliti u kategorije prema odgojnom području na koje se odnose. U čitanci za peti razred kategorije odgojnih zadataka jesu: ljubav, općeljudske vrijednosti, obitelj, hrvatska kultura (jezik i baština), domovina, društvo, umjetnost, priroda i mediji. U čitanci za sedmi razred kategorije odgojnih zadataka jesu: ljubav, općeljudske vrijednosti, obitelj, mišljenja i stavovi, hrvatska kultura (jezik i baština), društvo, rat, priroda i mediji. U sedmom se razredu pojavljuju kategorije odgojnih zadataka kojih nema u petom razredu. Navedene su kategorije u čitankama različito i neravnomjerno zastupljene što se dokazalo izračunavanjem postotaka njihove zastupljenosti. Ipak, pitanja koja prate tekstove još uvijek su orijentirana na učeničko znanje i gradivo, a vrlo malo (tek poneka od njih) na odgojnu komponentu tekstova što pokazuje još jedan nedostatak. To pokazuje opravdanost istraživanja ovoga rada koji ujedno poziva na afirmaciju odgojnih zadataka unutar nastave hrvatskog jezika u osnovnoj školi koji se danas sve više zanemaruju, kako u nastavnoj praksi tako i u pripadajućim udžbenicima. |