Rad se bavi razvojem oružanih snaga snaga Republike Hrvatske u počecima Domovinskog rata. U radu se opisuju događaji koji su uzrokovali raspad Jugoslavije nakon smrti Josipa Broza Tita. Na temelju relevantne literature govori se o prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, osnivanju hrvatskih stranaka te nastanku samostalne hrvatske države. Težište se stavlja na razdoblje od 1989. do 1991. godine, kada je razoružana Teritorijalna obrana Hrvatske, nakon čega su uslijedile sve žešće pobune srba u Hrvatskoj i to na mjestima sa pretežno srpskim stanovništvom. Govori se o prijemu za prve hrvatske policajce u Svetošimunskoj 5. u Zagrebu, iz kojih kasnije nastaju prve četiri hrvatske brigade: Tigrovi, Gromovi, Kune i Pauci. Pojašnjavaju se događaji koji su prethodili bici za Vukovar, kao što su sukobi u Pakracu početkom ožujka 1991. godine i na Plitvicama na Uskrs iste godine, gdje i umire prva žrtva Domovinskog rata, hrvatski redarstvenik Josip Jović. Rad detaljnije prikazuje ustrojstvo i rad prve četiri gardijske brigade. Opisuje se bitka za Vukovar i ustrojstvo legendarne 204. Gardijske brigade. Prikazuje se zauzimanje vojarni kao ključnog faktora za naoružavanje hrvatske vojske. Prikazuje se situacija u kolovozu, rujnu i listopadu 1991. godine kada se vode najžešće bitke na području istočne Slavonije i Dalmacije. Na kraju rada spominje se proglašenje neovisnosti i dolazak „plavih kaciga“ nakon čega su se sukobi smirili.