Povijest Družbe Isusove iznimno je kompleksna i turbulentna, puna prijelomnih događaja. Za sv. Ignacija Loyolu se kaže da je osnivač Družbe, međutim Red je nastao zajedničkim naporima nekolicime ljudi okupljenih oko samog Loyole. Ono po čemu je Red bio drugačiji od svih dotadašnjih je što braća pored uobičajena tri zavjeta – siromaštvo, čistoća i poslušnost - polažu i poseban četvrti zavjet poslušnosti papi da ih pošalje u bilo koji kraj svijeta prema potrebama Crkve. To je ono po čemu je Družba donijela novitet u redovnički život koji je u to vrijeme bio u velikoj krizi, što zbog prevelikog broja raznih redova i redovnika pa do moralnog opadanja istih. Družba se u vrlo kratkom roku pokazala veoma uspješna na misijskom području. Djelovali su i kristijanizirali prvo po Europi, ali vrlo brzo nakon službenog odobrenja Reda 1540. godine, kreću na svoje prve misije u Indiju, Japan, Kinu itd. U Južnoj Americi među plemenom Guarani isusovci su imali velike uspjehe osinvajući tzv. redukcije u kojima je bio život i rad organiziran na komunističkom principu što je zanimljiv povijesni fenomen onog vremena. Redukcije su bile toliko gospodarski uspješne i odlično povezane te je došlo do stvaranja prave socijalističke republike koja se nazivala Guaranijska Republika. Bilo je to do tada uređenje bez premca u ljudskoj povijesti, apsolutna jednakost svih članova zajednice i potpuno zajedničko vlasništvo nad svim dobrima. Međutim, tim brzim i značajnim napretkom, navukla je Družba na sebe protivnike po cijeloj Europi. Portugalu i Španjolskoj nije odgovaralo da Družba bude tako jaka u kolonijama Južne Amerike te počinju prvo propagandni rat, a potpom zabranjuju Red u svojim državama i kolonijama. Kasnije velikim diplomatskim pritiscima na papu Klementa XIV. iznuđuju potpuno ukinuće Družbe Isusove 1773. godine. Bez obzira na sve, izvanredan rad Družbe na polju obrazovanja privukao pruskog kralja Fridrika II. Velikog i rusku caricu Katarinu Veliku te su pozvali isusovce u svoje zemlje, dali im zaštitu od progona te ih zadužili da vode brigu o obrazovanju. Tako je Družba preživila sve do 1814. godine kada papa Pio VII. ponovno uspostavlja Red.