Pages
-
-
Sintaktička obilježja hrvatskih novina
-
Marta Vrban U radu se istražuje i opisuje publicistički stil kao najsloženiji funkcionalni stil hrvatskog standardnog jezika. To je stil koji služi za javno priopćavanje te ovisno o žanru ima različite funkcije. Obavijesni žanrovi publicističkog stila ostvaruju se u pisanom i govornom obliku obuhvaćajući različite medije: novine, radio, televiziju i internet. U radu se navode neka od općenitih obilježja publicističkoga stila na sintaktičkoj razini kao što su uprosječivanje sintakse,...
-
-
Sintaktička uloga oblika koliko
-
Ivona Peić Zamjenica kolik(i) u nominativu srednjeg roda jednine glasi koliko te ima potpuno jednak oblik kao odnosni prilog koliko. Oblik koliko može imati sintaktičku ulogu priložne oznake, atributa te veznika u zavisno složenim rečenicama. Kod zavisno složenih rečenica prema mjestu uvrštavanja u glavnu, oblik koliko pojavljuje se kao veznik u subjektnim, predikatnim, objektnim, atributnim i priložnim (načinskim i dopusnim) rečenicama.
-
-
Siromaštvo i kvaliteta života
-
Tea Kraljević U ovom radu nastoji se dati pregled podataka koji ukazuju na povezanost različitih aspekata siromaštva i aspekata kvalitete života. Glavni dio rada sastoji se od tri dijela: 1. dio odnosi se na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s niskim prihodima, 2. dio na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s visokim prihodima i 3. dio na siromaštvo i kvalitetu života u Hrvatskoj. Klasifikacija zemalja s obzirom na prihode temelji se na podacima Svjetske banke, a razlog zbog čega se...
-
-
Sjedinjene Američke Države na prijelazu iz 19. u 20. st. i predsjedništvo Theodorea Roosevelta
-
Tomislav Romolić Ovaj rad bavi se pregledom američke političke i društvene scene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U prvom dijelu rada prikazuju se društveni, ekonomski i politički trendovi zadnjeg desetljeća 19. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Masovna imigracija, ekonomske krize, imperijalizam i alternativni politički smjerovi vrlo dobro prikazuju puls jedne nacije na rubu promjena. Predsjedništvo Williama McKinleya analizirano je u kontekstu svih navedenih događaja i procesa, te...
-
-
Sklonidba imena i prezimena
-
Marija Sentkiralj U ovom sam radu prikazala normativni pogled i pregled a-vrste muških osobnih
imena, pridržavajući se suvremenih hrvatskih gramatika. Imena su u gramatikama opisana
morfološki i morfonološki, a nema onomastičkog ili tvorbenog opisa.
Pokazalo se da je vokativ normativno upitan jer se sve više širi zamjena vokativa
nominativom.
Muška imena kao što su Mario i Dario nisu samo morfološki dvojbena zbog
instrumentala (dvojba je između oblika Mariom i Marijem), nego su i pravopisno...
-
-
Sklonidba imenica u najstarijem hrvatskoglagoljskom misalu i u Hrvojevu misalu
-
Edvina Valentić Staroslavenski je jezik od svojih prvih pisanih izvora preko najstarijeg hrvatskoglagoljskog misala do 15. stoljeća i Hrvojeva misala doživio brojne promjene. U radu će ukratko biti predstavljen najstariji hrvatskoglagoljski misal iz 14. stoljeća (zvan i vatikanski Illirico 4) i Hrvojev misal iz 15. stoljeća. Zatim će biti riječi o promjenama u sklonidbi imenica, a nakon toga će biti prikazane i uspoređene promjene u morfologiji imenica od najstarijeg izvora do 15. stoljeća, koje...
-
-
Sklonidba imenica u suvremenim hrvatskim gramatikama
-
Luka Barišić U ovome radu bit će prikazana i uspoređena dva načina podjele imenica u suvremenim hrvatskim gramatikama. Jedan je način podjela imenica prema genitivu jednine na tri imeničke vrste koje se po sklonidbenim nastavcima nazivaju: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta . Takav način podjele i sklonidbe imenica zastupljen je u suvremenim hrvatskim gramatikama čiji su autori jezikoslovci-sljedbenici zagrebačke filološke škole. Drugu pak struju čine tzv. „hrvatski vukovci“, tj. sljedbenici...
-
-
Sklonidba prezimena u medijskom diskursu
-
Sandra Naletilić Cilj je ovoga završnog rada istražiti sklanjaju li se prezimena u novinskom diskursu u skladu s normom standardnoga hrvatskog jezika. Na primjerima iz Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, 24 sata, Slobodne Dalmacije, Glorie te portala net.hr i tportal. Istraživana su prezimena ženskih osoba koja završavaju na -a, -ica, -ova/-eva, -ka i prezimena poput Blaće i Paraminski te muška prezimena kod kojih se u sklonidbi umeće glas j, prezimena koja završavaju na -a, -e, -o i -ski.
-
-
Sklonidbeni sustav imenica muškoga i srednjeg roda u slavenskim jezicima
-
Ana Doljanin Srž suvremenih slavenskih jezika nalazi se u prainodeuropskom jeziku. Jedna su grana indoeuropske jezične porodice baltoslavenski jezici. Baltoslavenska se jezična grana razdvojila u dva ogranka, baltijski i slavenski. Iz slavenskog ogranka razvio se praslavenski jezik - predak svih slavenskih jezika. Prvi književni i pisano posvjedočeni slavenski jezik je staroslavenski koji je svojim oblicima vrlo blizak praslavenskom. Imenički sustav praslavenskog jezika imao je tri roda, tri broja...
-
-
Sklonidbeni sustav imenica ženskoga roda u slavenskim jezicima
-
Nataša Nuk Stručnjaci smatraju da se indoeuropski prajezik govorio negdje oko petog ili šestog tisućljeća prije nove ere, a s obzirom na vrijeme kada se upotrebljavao ne postoje pisani povijesni izvori tog jezika već o njegovim osobinama saznajemo na temelju rekonstrukcija. Po broju govornika, indoeuropski jezici danas pripadaju najvećoj jezičnoj porodici na svijetu. Jedna grana indoeuropske jezične porodice su baltoslavenski jezici koji su se u davnoj prošlosti razdvojili na baltijsku i...
-
-
Sklonost korištenja heuristika s obzirom na emocionalno stanje i kognitivni stil
-
Mirela Ivoš Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati sklonost korištenju heuristika ovisno o emocionalnom stanju i kognitivnom stilu osobe. U istraživanju je sudjelovala 61 osoba, a istraživanje je provedeno uživo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. U istraživanju su sudjelovale tri skupine sudionika koje su se razlikovale po svome emocionalnom stanju. Među njima su dvije bile eksperimentalne (skupina u kojoj je inducirana sreća i skupina u kojoj je inducirana tuga), te kontrolna skupina...
Pages
