Pages
-
-
Hrvatska dijaspora u zemljama njemačkog govornog područja u 20. stoljeću
-
Magdalena Odobašić Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ili autohtonu manjinu.
Prvo, potrebno je odrediti značenje izraza ”iseljenik” i ”doseljenik” prije primjene na iskustvo Hrvata i Hrvatske. Iseljavanje ima brojne posljedice i za zemlju iz koje se odlazi i za onu u koju se doseljava. Međusobni odnosi se uglavnom stvaraju zbog iseljavanja....
-
-
Hrvatska emigracija u Južnoj Americi krajem 19. i početkom 20. stoljeća
-
Lucija Puljić Diplomski rad Hrvatska emigracija krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Južnoj Americi pregledni je rad koji donosi prikaz života i djelovanja hrvatskih kolonija na tom kontinentu Uzroci I motivi iseljavanja nezaobilazan su faktor razumijevanja prilika u kojima se naše iseljeništvo odlučilo na iseljenje, baš kao što je to i sama njihova struktura. Uvjeti pod kojima su se uselili u određene zemlje različiti su, pa je tako raznovrsno i njihovo brojčano stanje, obim poslova kojima su...
-
-
Hrvatska fonološka pravopisna tradicija
-
Mirna Matković U radu se uspoređuje devet hrvatskih pravopisa. Cilj je rada usporediti hrvatsku fonološku pravopisnu tradiciju prve polovice 20. stoljeća sa suvremenim pravopisnim priručnicima. Usporedbom je obuhvaćeno pravopisno nazivlje i pojedinačna pravopisna rješenja kako bi se utvrdile promjene pravopisne norme navedenoga razdoblja.
-
-
Hrvatska književnost 1960-ih i 1970-ih godina
-
Helena Vodušek Hrvatska književnost 60-ih i 70-ih godina dvadesetog stoljeća, književnost je dvaju velikih književnih pravaca, kasnog modernizma i postmodernizma. Veliki utjecaj na hrvatsku književnost imali su i svjetski književnici i djela nastala u spomenutim pravcima. Također tih su se godina dvadesetog stoljeća događali prevrati na političkoj i društvenoj sceni Hrvatske. Spomenute godine značajne su za hrvatsku povijest zbog postepenog prodiranja liberalizacije u sve spektre društva....
-
-
Hrvatska kratka priča 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća
-
Kristina Farago Doživjevši svoj ponovni procvat u razdoblju moderne, a zatim i druge moderne; kratka se priča napokon mogla dokazati kao zasebna vrsta neovisna o feljtonu, noveli i pripovijetci. Kao rado korišteno sredstvo izricanja mijenja i tegoba malog čovjeka, rado su je koristile nove generacije, generacije krugovaša i razlogovaca, koji su se željeli odmaknuti od programske književnosti i socrealističkih tema. Rado čitana, kratka priča zadovoljava najzahtjevnije čitateljsko nepce,...
-
-
Hrvatska politička emigracija i njena uloga u hrvatskom proljeću
-
Zvonimir Vidić Tijekom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća u Jugoslaviji dolazi do javljanja hrvatskog proljeća, skupa društveno-političkih promjena koje je pokrenulo hrvatsko političko rukovodstvo na čelu sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom. Temeljni cilj hrvatskog proljeća bila je liberalizacija političkog i javnog života u Jugoslaviji te borba za hrvatska prava u kulturi, jeziku i gospodarstvu. Hrvatska politička emigracija odigrala je za značajnu ulogu u hrvatskom proljeću,...
-
-
Hrvatska proza pedesetih godina 20. stoljeća
-
Martin Martinovski Diplomski rad Hrvatska proza pedesetih godina 20. stoljeća svoj interes usmjerava na tekstove autora koje referira esej Bore Pavlovića O prozi mladih u Hrvatskoj, u Pavlovićevoj knjizi eseja Album vedrine Ivana Raosa, Jurja Baldanija i Bogdana Stopara. U romanu Ivana Raosa, Vječno nasmijano nebo analizirat će se autobiografski elementi s obzirom na bitne odrednice autobiografije. Roman Piloti vlastitih snova, Bogdana Stopara interpretirat će se analizom stilističkih postupaka koji...
-
-
Hrvatska seljačka stranka u emigraciji nakon Drugog svjetskog rata
-
Filip Garvanović Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata za cijelu Europu je bilo jedno vrlo turbulentno razdoblje. Cijeli kontinent je bio u ruševinama, brojni su nestali, vršila su se smaknuća bez poštenog sudskog postupka. Ta smaknuća su se prvenstveno odnosila na političke protivnike novih režima koju se uspostavili, posebice na prostoru istočne Europe. Osim toga, već je na samom kraju rata bilo vrlo jasno da će svijet biti podijeljen, na dva pola velikih sila Sjedinjenih Američkih Država i...
-
-
Hrvatska tranzicijska proza
-
Josipa Pilić U radu se prate promjene proznih tekstova nastale devedesetih godina 20. stoljeća. Kreće se s pozicija problematike urbanoga prostora i stanja u društvu s kojima su se urbane generacije suočavale. Uspoređuju se prozni tekstovi triju književnika: Ede Popovića, koji je okružje; Roberta Perišića i Maje Gjerek Lovreković. Njihova je reprezentacija danas dinamično područje unutar književne i kulturne teorije. U mnogim kritikama i prikazima prozne produkcije obično ih se uključuje...
-
-
Hrvatska u doba bana Khuena Hedervaryja
-
Petar Mikuš U radu se, na osnovi historiografske literature i objavljenih izvora, donosi opis političkih i ekonomskih prilika na području Hrvatske i Slavonije za vrijeme bana Khuena Héderváryja, u razdoblju od 1883. do 1903. godine. Najprije se opisuju hrvatske prilike neposredno prije sklapanja Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe. Opisuje se borba hrvatskih političara da se promjene uvjeti Nagodbe s Ugarskom. Nadalje se govori pod kojim je okolnostima Khuen došao na bansko mjesto. Zatim se...
-
-
Hrvatska u doba knezova
-
Ivan Vrbanić Uspon Hrvatske Kneževine započinje u 9. stoljeću. Sam položaj Hrvatske vrlo je specifičan jer se nalazi između Franačke i Bizanta na političkom te između pape i carigradskog patrijarha na religijskom planu iako je papa imao veći utjecaj. Upravo zahvaljujući franačkim zapisima i utjecaju franačkih vladara znamo da je prvi poznati knez bio Borna koji je vladao početkom 9. stoljeća. Veći uspon Hrvatska Kneževina doživljava za vrijeme kneza Trpimira koji je vladao gotovo...
-
-
Hrvatske dramske robinje
-
Lorena Oreški U ovom je završnom radu središnji predmet istraživanja jedan renesansni dramski književni žanr
koji u znanstvenoj literaturi ima naziv dramska robinja. Riječ je o motivu zarobljene i oslobođene
djevojke koji se pojavljuje u djelima starih hrvatskih pisaca (Džore Držića, Nikole Nalješkovića,
Hanibala Lucića, Mavra Vetranovića). Rad je sedmerodijelno strukturiran. Nakon uvodnog dijela
u kojemu se govori o bitnim značajkama hrvatskih dramskih robinja kao i o tome kako su...
Pages
