Ličnost se već dugo vremena proučava u kontekstu obrazovanja. Istraživanja su pokazala kako osobine ličnosti imaju značajnu prediktivnu vrijednost za školski uspjeh. Od dimenzija ličnosti petofaktorskog modela, pokazalo se kako dimenzija savjesnosti ima najsnažniju povezanost sa školskim uspjehom. Povezanost savjesnosti i školskog uspjeha usporediva je sa povezanošću inteligencije i školskog uspjeha. Nakon savjesnosti, najvišu pozitivnu korelaciju sa školskim uspjehom imaju otvorenost i ugodnost. Pretpostavlja se kako bi postojala veća povezanost između otvorenosti i školskog uspjeha kada bi se u istraživanjima koristio veći spektar mjera školskog uspjeha osim samog akademskog postignuća. Najslabiju povezanost sa školskim uspjehom imaju ekstraverzija i neuroticizam. Za sve dimenzije, osim savjesnosti, se pokazalo kako postoji najveća povezanost između osobina ličnosti i školskog uspjeha tijekom osnovnoškolskog obrazovanja te da potom opada. Savjesnost je podjednako povezana sa školskim uspjehom na svim razinama obrazovanja. U meta-analizi istraživanja koja su se bavila Eysenckovim modelom dobivena je niska negativna korelacija između psihoticizma i školskog uspjeha te neuroticizma i školskog uspjeha; i vrlo niska pozitivna korelacija između ekstraverzije i školskog uspjeha te skale laži i školskog uspjeha. S obzirom na to da petofaktorski model objašnjava veći udio ukupne varijance u školskom uspjehu od Eysenckovog modela, preporučuje se korištenje petofaktorskog modela pri predviđanju školskog uspjeha. Postojanje povezanosti osobina ličnosti i školskog uspjeha može imati značajne implikacije u kontekstu obrazovanja te se ovi podaci mogu koristiti u svrhu poboljšanja selekcijskog postupka, identificiranja rizičnih učenika i studenata te pri izradi intervencija i programa za pomoć djeci s poteškoćama u učenju.