U ovom radu prikazan je autogeni trening kao dio psihološke pripreme sportaša za natjecanje. Posebna pozornost je usmjerena na provođenje nižeg i višeg stupnja autogenog treninga. Detaljno su opisane formule koje se izgovaraju u sebi i ujedinjuju sa vizualnim predodžbama. U uvodu se najprije govori o psihološkoj pripremi kao komponenti sportskog treninga. Potom se u prvom poglavlju obrazlaže što je zapravo autogeni trening, tko je osnivač autogenog treninga i kada i gdje je nastao. Drugo poglavlje se odnosi na uvjete u kojima bi se autogeni trening trebao provoditi. Za provođenje autogenog treninga bitno je osigurati povoljne uvjete kao što su mir, tišina, mračna ili polumračna prostorija,itd. Položaji za provođenje treninga detaljno su opisani u trećem poglavlju. Svaki vježbač tijekom vježbanja izabire jedan od položaja koji njemu najbolje odgovara za provođenje treninga. U četvrtom i petom poglavlju su opisana dva pojma koja su bitna za postizanje relaksacije,a to su pojmovi strah(napetost) te mir. Poznavanje straha je bitno jer se mi zapravo relaksacijom borimo protiv straha, dok je mir konačni cilj autogenog treninga. U šestom poglavlju detaljno se opisuju osnovne vježbe autogenog treninga. Osnovne vježbe autogenog treninga su: vježba za težinu, toplinu, disanje, srce, trbuh te čelo. Nakon završetka vježbanja treba se uvijek napraviti opoziv koji je opisan u sedmom poglavlju. Opoziv je završetak vježbanja i vraćanje u budno stanje koje je prethodilo vježbanju. Osmo poglavlje ovoga rada se odnosi na provođenje autogenog treninga, koji se može provoditi grupno ili individualno. Zadnje poglavlje ovog rada sadrži opis višeg stupnja autogenog treninga. Na viši stupanj možemo prijeći kada smo dobro savladali osnovne vježbe nižeg stupnj autogenog treninga.